- Nažalost, moram reći da je u mojih 39 godina radnog staža ovdje u Vinariji Čitluk ovo najlošija godina berbe u Brotnju, automatski i u Hercegovini. Tu ću isključiti Vinariju Čitluk, neke velike vinogradare i vinare koji su uspjeli zaštiti grožđe. Danas u Brotnju imate vinograde gdje ni ceker grožđa nema na 1.000 loza, peronospora (ili plamenjača) je učinila svoja – izjavio je Prusina koji je otkrio i razlog toga.

- U jednom trenutku bilo je sedam dana intenzivne kiše, ako ste tretirali lozu nekim kontaktnim ili drugim sredstvom, u to vrijeme loza nije mogla asimilirati ta organska sredstva da bi se zaštitila. To je bio kratak period. Oni uporni ljudi koji su intenzivno radili u ovim abnormalnim uvjetima, dakle umjesto od 8 do 14 dana razmaka tretiranja u normalnim uvjetima, uspjeli su spasiti svoju lozu jer su je tretirali peti ili šesti dan – objašnjava glavni enolog Vinarije Čitluk te dodaje kako je tu bitan faktor odigralo i slušanje struke.

Ljudi koji su uspjeli spasiti svoje vinograde imaju grožđa jednako kao i prošle godine, a jednaka je ostala i kvaliteta.

- Sedam dana već trgamo, ove je godine kvaliteta grožđa koje je ostalo identična lanjskoj godini. Vinograde koji su nastradali, sada ih je bitno sačuvati za narednu godinu berbe. Peronospora je tu, preintenzivna je i nikada nije bila ovakva, trebat će odraditi finu rezidbu i nakon toga dva zimska prskanja protiv te bolesti kako se ona ne bi proširila i u narednu godinu. Znamo da sve bolesti vinove loze prezimljavaju na tlu i opalom lišću, kapljice kiša, rose i vjetrovi nose tu bolest i šire je dalje. Treba biti oprezan da bismo nešto imali i naredne godine – upozorava on.

Kako kaže, veoma bitnu ulogu igraju vinogradarski položaj, nagibi, kameniti tereni, veća nadmorska visina.

- U Brotnju je najviše stradalo područje čitlučkog, čerinskog i hamzićkog polja. Ti vinogradi se nalaze na nižim nadmorskim visinama, a to je ovisilo i o tome koliko je gdje palo kiše. Istočni dijelovi Brotnja poput Tepčića, Dobrog Sela su imali manje oborina i uspjeli su zaštititi vinograde – rekao je Prusina.

Veće cijene grožđa i vina

Manja količina grožđa utjecati će i na formiranje njegove cijene, kao i na cijenu vina.

- Cijene grožđa i cijene vina već polako idu prema gore, naročito kod onih koji imaju manje količine. Čujem da su neki već stavili cijenu od dvije KM po kilogramu, dok je prošle godine bilo 1,10 do 1,30 KM, a negdje i do 1,50 KM. Smatram da je cijena od dvije KM neka objektivna cijena. Neko ide i do 2,50 KM, ali to ovisi o položaju i kvaliteti. Nije ista kvaliteta grožđa na dubokom tlu i na tlu koje je škrto. Na škrtom tlu žilavka je otpornija i daje bolju kakvoću, a blatina voli nešto dublja tla – pojašnjava Prusina.

Crna vina imaju bolje zdravstvene benefite

Primijetio je kako u posljednje vrijeme bolje idu bijela i laganija vina jer ljudi danas konzumiraju laganiju hranu, ali da crna vina imaju bolje zdravstvene benefite.

Hercegovina, a posebno čitlučko vinogorje, poznata je po sortama žilavke i blatine, koje u posljednje vrijeme na raznim vinskim takmičenjima redovno iza sebe ostavljaju poznate svjetske sorte.

- To me uvijek pitaju, gdje se nalazimo na vinskoj karti svijeta. Ima nas, a posebno me raduje što žilavku i blatinu nitko na svijetu nema, nego mi u Hercegovini. To je naš adut. Kod nas ima dosta malih proizvođača, količine nisu dovoljne za izvoz vina da bi se ušlo u neke lance. Ono na čemu se posebno treba poraditi je i marketing naših vina. Koliko BiH ima ambasada po svijetu, vjerujem da bih samo na prste ruku nabrojao koja imaju naša hercegovačka vina i to treba promijeniti. Na marketingu se slabo radi, za nas se zna u regiji, a u svijetu malo tko zna za žilavku i blatinu i tu ima dosta prostora za popravak. Dosta ljudi pije francusko ili italijansko vino jer su strana, a sigurno je da možda kvalitetom, većina njih, na domaćem tržištu nije dobra kao naša vina - zaključio je Prusina.