Već je izvjesno da će Fadil Novalić postati prvi federalni premijer, još od potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, koji je na toj poziciji ostao puna dva mandata. Činjenica da će uskoro obilježiti šestu godišnjicu na čelu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine nije posljedica samo povjerenja kojeg uživa u SDA, stranci koja ga je imenovala na tu poziciju, već i u činjenici da HDZBiH već više od dvije godina blokira provedbu izbornih rezultata i formiranje nove Vlade.
HDZ, podsjetit ćemo, formiranje nove federalne izvršne vlasti uvjetuje usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH, ali na za tu stranku odgovarajući način, koji bi im omogućio gotovo neupitnu poziciju u vlasti. Upravo zbog takvih uvjetovanja su prekinuti svi pregovori SDA i HDZ-a o izmjenama izbornog zakonodavstva, čiji su principi utvrđeni u Sporazumu potpisanom u Mostaru u junu prošle godine.
Prema tom Sporazumu, potpisanom 17. juna 2020. godine, dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva trebao je biti postignut do 17. januara 2021. godine, a taj rok je istekao u nedjelju.
VEZANI TEKST - Otkrivamo sadržaj sporazuma koje su potpisali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, novi Izborni zakon za šest mjeseci
Izostanak naznaka približavanja stavova o ovom izuzetno kompleksnom pitanju sugerira da ono definitivno neće biti riješeno do juna ove godine, kako je to optimistično prognozirao šef HDZ-a Dragan Čović, a vjerovatno ni do narednih Općih izbora 2022. godine.
Pesimistične procjene u vezi sa rješavanjem ovog pitanja u 2021. godini nisu samo posljedica suprostavljenih vizija ove dvije stranke, već i nepostojanja šireg konsenzusa koji je neophodan za provedbu svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, čija je provedba kao obaveza utvrđena upravo Mostarskim sporazumom.
Naime, za implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava, poput one u predmetu "Sejdić-Finci", koja već duže od deceniju predstavlja breme domaćim vlastima i integracijskim procesima naše zemlje, nisu dovoljne samo izmjene Izbornog zakona, već i izmjene Ustava BiH, što, s druge strane, zahtijeva dvotrećinsku podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH.
U takvim okolnostima teško je pronaći smisao u HDZ-ovim ucjenama, s obzirom da za provedbu Mostarskog sporazuma nije dovoljan samo kompromis sa SDA već sa mnogo širim krugom parlamentarnih stranaka, među kojima su i one iz entiteta RS. S druge strane, pristup HDZ-a stimulira njihove političke oponente da svoje kapacitete na Općim izborima 2022. usmjere na pokušaj oduzimanja "kontrolnog paketa" u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH od te stranke, a samim tim i njeno izbacivanje iz vlasti.
U međuvremenu posljedice takvih ucjena snose građani FBiH, pa i oni koji su svoje povjerenje dodijelili HDZ-u.
Federalna vlada već je bez ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, a već gotovo godinu dana je upražnjena i čelna pozicija u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH. Čak sedam federalnih ministara istovremeno obnašaju i dužnosti u zakonodavnoj vlasti, s tim što ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara trenutno obnaša čak tri funkcije. Jelka Milićević, Zora Dujmović, Josip Martić, Edita Đapo, Edin Ramić i Šemsudin Dedić ministri su u Vladi FBiH, a istovremeno su izabrani na različite nivoe zakonodavne vlasti.
Sve to utječe na funkcionalnost Vlade FBiH, naročito u kontekstu aktuelne pandemije koronavirusa i svih njenih negativnih ekonomskih posljedica, ali i ostalih izazova čije je rješavanje neophodno u interesu građana ovog entiteta.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh