Do kraja oktobra 137 onkoloških pacijenata iz Kantona Sarajevo bit će skinuto sa liste čekanja na propisanu terapiju Federalnog fonda solidarnosti.

Kazao je to danas prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), navodeći da se na toj brojci neće stati.

- Postoje preliminarni dogovori da se sa tim nastavi i u 2025. godini. Međutim, ja ovom prilikom želim pozvati ljude čiji to posao, one koji su na federalnom nivou, da se probude i počnu brinuti o pacijentima koji imaju maligna oboljenja. Lista lijekova za maligne bolesti nije promijenjena u posljednjih šest godina. Ako vam kažem da se samo karcinom pluća u posljednjih šest godina na globalnom nivou, vodič koji predviđa načine kako optimalno liječiti pacijente, mijenjao 12 puta na godišnjem nivou, onda mogu slobodna kazati da mi nismo šest godina unazad, nego 60 godina. Apeliram na sve da se ovakvo stanje hitno promijeni - kaže Bešlija.

Evropska komisija je u jednom od svojih prioriteta, u prošlom, ali i u ovom mandatu, uzela sebi za zadaću samo jedan medicinski cilj od svih koji postoje, a to je, kako kaže Bešlija, podizanje zdravstvene zaštite za pacijente sa onkološkim oboljenjima.

- Pozivam i državne i federalne vlasti da to pročitaju. Imamo ovdje ljude koji su spremni podnijeti, napraviti u projektu i približiti nivo zaštite koje naši pacijenti moraju imati. Ne postoji nijedan razlog da pacijent u Sarajevu, Tuzli ili Banjoj Luci ne bude tretiran isto kao i što se tretira pacijent u Minhenu. Molim ih da to shvate ozbiljno i počnu raditi da nas ne bude stid kad nastupamo negdje vani - istakao je Bešlija.

Otkrio je da će Klinika za onkologiju pomoći kolegama iz Tuzle na način da će se već u narednih dan ili dva prvi pacijenti sa područja Tuzlanskog kantona početi zračiti u KCUS-u.

- Na mjesečnom nivou primit ćemo 30 pacijenata tako da smo mi u naredna tri mjeseca spremni prepoloviti tu sramotnu listu čekanja - naglasio je Bešlija.

Naveo je da Klinika za onkologiju KCUS-a ima ljude, aparate, procese i način liječenja pacijenata sa malignim oboljenjima koji ne zaostaju ni za jednom savremenom srednjoevropskom jugoistočnoevropskom klinikom i da postoji niz stvari koje Klinika za onkologiju u Sarajevu radi bolje nego neki vodeći centri u regiji.

Naglasio je kako je lista čekanja za zračenje u Kantonu Sarajevo nego u Londonu.

- Od 550 do 600 ljudi svaki dan prođe kroz Kliniku i to je ogroman broj. Dosta ljudi ide vani i traži "second opinion", za 99,9 posto medicinskih intervencija, uključujući sistemsko liječenje i zračenje, nema potrebe da idu vani - istakao je Bešlija.

Ministar zdravstva KS prim. dr. Enis Hasanović poručio je da će svi onkološki pacijenti sa liste čekanja Federalnog fonda solidarnosti biti skinuti koliko god ih bude.

- Klinika za onkologiju je fantastično organizirana, ljekari pacijentima produžavaju i život i njegov kvalitet. Pitanje je bilo do kada će se izdvajati sredstva, moj odgovor je do kada bude trebalo. Nažalost mi nismo trebali intervenisati jer je sve trebalo drugačije, sistemski rješavati kako je zamišljeno. Dok sam ja ministar, nećemo prekidati izdvajati novac za terapije onkološkim pacijentima. U međuvremenu nadamo se sistemskom rješenju, da će Fond solidarnosti preuzeti puni kapacitet i to riješiti ili vratiti ingerencije kantonu da to radi - kazao je Hasanović.

Dodao je da su liste čekanja na terapije bile ogroman problem i za ljekare jer im je bilo onemogućeno da rade svoj posao.

- Slikovito, kao da pošaljete vojnike da brane državu, ali bez oružja. To je jako teško bilo i za ljekare koji nisu mogli pomoći svojim pacijentima - naveo je Hasanović.

Naglasio je da Klinika za onkologiju ima tri odlična linearna akceleratora i vrhunsku ekipu.

- Tražili su, zbog povećanog obima posla i pacijenata iz drugih kantona, da se uposli dodatan medicinski kadar i ja im poručujem da to neće biti problem - kazao je Hasanović.

Osvrnuo se i na preventivne programe i te naglasio da je najbitnije da ljudi ne dođu u poziciju da im treba Klinika za onkologiju.

- Zbog toga smo uveli preventivne programe, kao što je HPV vakcinacija. Sramota je da je četvrti uzrok smrti karcinom grlića maternice koji se može skroz prevenirati. Ove godine smo po prvi put krenuli i sa preventivnim programom ranog otkrivanja raka pluća, zato pozivam ljude da idu redovno na preglede - kazao je Hasanović.

Vršiteljica dužnosti generalne direktorice KCUS-a prof. dr. Hajrija Maksić također je naglasila važnost preventivnih programa, dodajući i da KCUS ove godine učestvuje u realizaciji screening programa na karcinom pluća, prostate, grlića maternice i debelog crijeva.

- Velika je stvar kad pacijent dođe, a ljekar mu može dati odgovarajuću terapiju. Svi oni pacijenti, koji su zahtijevali oralnu terapiju, unutar sedam dana su je dobili. Ovo je dinamičan proces, jedni pacijenti završavaju sa terapijom, drugi je trebaju tako da ćemo shodno tim potrebama pratiti i prilagođavati se - istakla je Maksić.

Na pitanje kakvo je stanje sa citostaticima, Maksić je odgovorila da KCUS svakog ponedjeljka objavljuje informaciju koliko nedostaje citostatika.

- Na listi KCUS-a je 89 citostatika i obično nedostaje od četiri do osam. Trenutno nedostaju četiri citostatika - kazala je Maksić.