Jedna trećina oboljelih od malignih bolesti u Bosni i Hercegovini može se spriječiti kvalitetnim stilom življenja koji podrazumijeva zdravu prehranu, dovoljno fizičke aktivnosti, boravak na čistom zraku, te koliko je to moguće, anuliranjem dnevnih problema koji izazivaju stres.

Druga trećina oboljelih može se potpuno izliječiti ranim otkrivanjem bolesti, ali za to su nam potrebni  screening programi.

Preostala jedna trećina oboljelih mogla bi se uspješno liječiti i time pacijentu omogućiti dug i kvalitetan život kada bi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH omogućio kvalitetne lijekove - kaže prof. dr. Maja Banjin, onkolog u povodu 4. februara - Svjetskog dana borbe protiv raka.

Maligne bolesti i dalje su jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu s milionima novih slučajeva dijagnosticiranih svake godine.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će više od 35 miliona ljudi oboljeti od raka 2050. godine, što je povećanje od 77 posto u odnosu na procijenjenih 20 miliona slučajeva u 2022. godini.

Brzorastući globalni teret raka odražava starenje i rast stanovništva, kao i promjene u izloženosti ljudi faktorima rizika, od kojih su neki povezani sa socioekonomskim razvojem.

Duhan, alkohol i pretilost ključni su faktori sve veće učestalosti raka, a onečišćenje zraka i dalje je ključni pokretač faktora rizika iz okoliša.

- Incidenca pojavnosti malignih bolesti jeste u porastu, ne samo što svjetska populacija sve više obolijeva, nego i zato što je sve brža dijagnostika i što se sve češće bolest dijagnosticira u ranim fazama.

U razvijenim zemljama, screeninzima, pretragama kojima se bolest dijagnosticira u ranoj fazi kada je neprepoznatljiva i pacijent nema nikakve tegobe, ona se lakše i brže liječi i osoba na kraju bude izliječena.

To je zasluga screeninga. Zato je izuzetno važno da i mi u našoj zemlji, ako ne može na državnom nivou, a onda bar na nivou entiteta i kantona, uvedemo screening procedure za što više malignih bolesti. I da podsjetimo žene da je izuzetno važno da barem jednom godišnje odu na ginekološki i pregled dojke, a muškarci da jednom godišnje provjere prostatu i svakih pet godina urade kolonoskopiju ako je prethodni nalaz bio uredan. Naviku preventivnih pregleda trebaju imati mladi već u dvadesetim godinama života - objašnjava Banjin.

Poseban akcenat je na melanomu, kao vrlo zloćudnom raku kože koji je, prema riječima onkologinje, najlakši za rano dijagnosticiranje.

- Sve je više dijagnostičkih modaliteta da se bolest otkrije na vrijeme, od kliničkog pregleda, dermatoskopije, do fotografisanja odličnih aparata kojima se može fotografisati cijelo tijelo sa dermatoskopskom analizom svake promjene na koži. Sve nam je to dostupno, ali je potrebno zdravog ubijediti da ode na pregled - ističe Banjin.

Kaže kako se onkologija u BiH suočava sa hroničnim problemima, a osim nedostatka screeninga, tu je i nepostojanje registra oboljelih, koji je, prema riječima Banjin, presudan u kvalitetnom planiranju onkološkog liječenja.

- Sljedeća stvar su liste čekanja onkoloških pacijenata na propisane terapije kojih već dugo nema. U Federaciji Lista lijekova Fonda solidarnosti nije obnovljena sedam godina. Što se tiče onkologa u BiH, vjerovatno nas je i dalje nedovoljno u odnosnu na broj stanovnika, ali naši onkolozi su izrazito dobro educirana specijalnost. To vam govorim kao neko ko je 30 godina onkolog i mogu sa sigurnošću potvrditi da je znanje koje imaju onkolozi moje generacije, ali i mlađe kolege - odlično. Hoću da kažem da mi nemamo problem sa kadrom, nego sa nedostatkom lijekova - naglašava Banjin.

Napominje da stalno na svjetsko tržište izlaze novi onkološki lijekovi koji daju sve bolje rezultate u liječenju pacijenata, ali BiH to ne prati.

- Razlike u rezultatu liječenja starim lijekovima i sada su neuporedive. Navest ću primjer melanoma. Da prije sedam godina, kada je uvedena nova terapija, pacijenti sa metastatskim melanomom živjeli su u prosjeku šest mjeseci. Zahvaljujući novoj terapiji 90 posto tih pacijenata i danas je živo. Mislim da je to najbolji primjer šta znači imati inovativni lijek. Razumijem ja da je to skupo i da je to možda i preskupo za ovu zemlju, ali opet ću se vratiti na pacijente sa metastatskim melanomom i kazati da ti ljudi danas vode normalan život, rade i doprinose ovoj državi. Ako i izuzmemo odnos prema čovjeka i sve posmatramo sa ekonomskog stanovišta, valjda je vrednije imati čovjeka koji nije na bolovanju - kaže Banjin.

Osvrnula se i na nedostatak citostatika, vrlo važne terapije u postupku liječenja onkoloških pacijenata. Banjin kaže kako bi se taj konstantni problem mogao objasniti kao "tehničko-administrativno-tenderski".

- Tu ne postoji nikakvo opravdanje i niko mi ne može kazati - "pa znato tenderi, to je vrlo komplikovano..." I evropske klinike na isti način nabavljaju lijekove, pa nemaju problem. Nisam ni pravnik ni ekonomista i nemam ta znanja, ali ne mogu da vjerujem da mi imamo problem, a drugi nemaju - naglašava Banjin.

Na kraju razgovora osvrnula se i na faktore rizika za rak.

Geni igraju važnu ulogu, no faktori načina života, kako kaže Banjin, glavni su okidači za bolest, a mogu se spriječiti.

Među njima su: izloženost duhanu, konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana, zagađen zrak, nedostatak fizičke aktivnosti, pretilost i infekcije koje se mogu spriječiti ili izbjeći (hepatitis B, hepatitis C) i Humani papiloma virusi (HPV).

- Nažalost, ali moram to kazati, naša sredina je pogodno tlo za razvoj malignih bolesti, jer u odnosnu na prethodne godine, naš zrak je još zagađeniji, a hrana zatrovanija. Živimo u bolesnom sistemu i ne možemo očekivati da imamo zdravu naciju. Navikli smo da smo stalno u negativi, pod stresom i malo ko više primjećuje kako je ustvari nakaradno skrojen život pojedinca u BiH - zaključila je Banjin.