Budžet Federacije Bosne i Hercegovine je 2023. godinu završio u deficitu od više od pola milijarde KM, tačnije 536.377.117 KM, jer vlast nije dobro planirala, istaknuto je u izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH objavljenom danas.

- Planirani prihodi i primici ostvareni su manje za 1,1 milijardu KM, a rashodi i izdaci za 564,5 miliona KM.

Nisu poduzete aktivnosti na izmjenama i dopunama budžeta FBiH u cilju uravnoteženja budžeta. Napominjemo da je potrebno planiranje pokrića deficita shodno članu 43. stav 2. Zakona o budžetima u FBiH – piše u izvještaju o izvršenju budžeta FBi za prošlu godinu, kojem su revizori dali mišljenje s rezervom.

Poređenja radi, FBiH je 2022. godinu završila sa suficitom od 203,7 miliona KM.

Uz napomenu da im Vlada FBiH nije dostavila izvještaj o izvršenju budžeta, što je bila obavezna, revziori su ukazali da nisu data objašnjenja za odstupanja planiranih i ostvarenih prihoda niti objašnjenja ostvarenog rezultata, odnosno deficita, što također nije po zakonu.

Zanimljivo je da je budežt usvojen u januaru 2023. godine iznosio oko 6,7 milijardi KM, Vlada FBiH, koja je imenovana u aprilu, u julu je odlučila o rebalansu po kojem je budžet povećan na oko 6,9 milijardi KM, a potom je rebalans bez obrazloženja povukla iz Parlamenta FBiH da bi ga opet uputila i to u istom iznosu od 6,9 milijardi KM. Taj rebalans je usvojen u oktobru.

- S obzirom na to, ne možemo potvrditi da je planiranje izmjena i dopuna budžeta FBiH za 2023. godinu izvršeno na osnovu realnih pokazatelja u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH, s obzirom na značajna odstupanja u realizaciji planiranih prihoda i rashoda – kaže revizija.

Na plaće i naknade je u prošloj godini potrošeno oko 300,2 miliona KM ili 39,3 miliona KM više nego godinu prije. Bilo je 15 novozaposlenih, pa razlog povećanja stavke na plaćama treba tražiti u povećanju osnovice, kao i u isplati jednokratne novčane pomoći od 1.260 KM zaposlenim u institucijama.

Na jubilarne nagrade, jednokratne pomoći i poklone je otišlo oko 9,4 miliona KM, na regres 4,7 miliona KM, odvojeni život funkcionera 878.243 KM...

Ono na šta su federalni revizori skrenuli pažnju jeste i činjenica da je FBiH imala 200 miliona KM dugoročno oročenih i 28,3 miliona KM kratkoročno oročenih, a ipak se prošle godine zadužila za 250 miliona KM s kamatnim stopama u rasponu od 2,85 do 3,79 posto.

- Što ukazuje na nepovoljnije uvjete finansiranja putem zaduživanja na osnovu emisije obveznica u odnosu na korištenje vlastitih sredstava koja su oročena – dodaju revizori.

Revizori su podsjetili da za Fond solidarnosti nisu osigurana zakonom propisana sredstva već znatno manje-51,65 miliona KM, za šta je odgovorno Ministarstvo finansija FBiH.

Bavili su se i subvencijama privatnim firmama za uvezivanje staža, gdje su uočili nepravilnost kod dodjele ovog novca Aluminiju Mostar. Ovoj firmi dato je 300.819 KM iako ona nije imala pravo učešća jer niti je u većinski federalnom niti u većinski privatnom vlasništvu, što je osnovni kriterij. U Aluminiju Vlada FBiH ima 44 posto, Vlada Hrvatske 12 posto, a pojedinalni dioničari 44 posto.

Pri tome je Aluminij dobio prosječno 690 KM po radniku za izmirivanje doprinosa za PIO, dok je drugim firmama po istom osnovu odobreno šest do 11 puta manje.

- Na ovakav način se privatna preduzeća stimulišu, umjesto da se sankcionišu zbog nepoštovanja važećih zakonskih propisa – istakli su revizori.

Revizija je utvrdila i da Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru, donijela Vlada FBiH, nije u skladu s odredbama Zakona o radu jer je ostavljena mogućnost zapošljavanja bez konkursa u određenim situacijama.

- Neefikasno se upravlja i neracionalno koriste poslovni prostori koji su u vlasništvu Federacije BiH, koji su odlukama Vlade Federacije BiH dati na korištenje institucijama. U 2023. godini iz budžeta FBiH izdvojena su sredstva za iznajmljivanje prostora za budžetske korisnike u iznosu od 5,99 miliona KM, dok se značajan broj poslovnih prostora ne koristi ili se neracionalno koristi – dodaju revizori.

Primijećeno je i da evidencije o prisustvu na poslu ne vide ažurno pa imamo situacije da su svi zaposlenici došli, otišli i imali pauzu u isto vrijeme u nekim instiucijama, nije precizirano kojim. Određene nelogičnosti primijećene su i kod pojedinih ministarstava smještenim u zgradi Vlade jer se evidencije ministarstava razlikuju od evidencija Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, a u nekim slučajevima evidencije se nikako ne vode za rukovodeće državne službenike, šefove odsjeka i vozače.

Na ugovore o djelu dato je 2,4 miliona KM, a nije definiran način utvrđivanja naknade. U nekim slučajevima su one bile različite za iste poslove.

Na komisije i druga radna tijela potrošeno je oko četiri miliona KM, što je za 826.800 KM više nego godinu prije. Cifre su vrtoglave.

- Nismo mogli potvrditi opravdanost isplate naknada članovima komisija koji su zaposlenici institucija, a koji obavljaju poslove iz redovnih zadataka revidiranih institucija...

Pojedinim zaposlenicama je u toku 2023. godine isplaćena naknada za rad u dvije do 12 različitih komisija i/ili radnih tijela u iznosima od 18.847 KM do 30.440 KM. Također, u istom periodu je u pojedinim slučajevima vanjskim saradnicima isplaćena naknada za rad u jednom do tri stručna odbora i/ili komisije u iznosima od 22.800 KM do 28.080 KM – istakli su revoizori u izvještaju.

U komisijama su bivali i savjetnici, pomoćnici ministara, sekeratari, šefovi odsjeka.

Na mobitele je potrošeno 624.280 KM. Ministrima i savjetnicima ministara nije limitirana upotreba telefona.

Tekuća rezerva je rebalansom budžeta povećana sa 5,15 miliona KM na 10,15 miliona KM. Revizija je, između ostalog, konstatovala da ovaj novac nije baš korišten za namjene koje se nisu mogle predvidjeti, što bi trebala biti svrha tekuće rezerve.

Ured za reviziju pažnju je posvetio i transferima, između ostalog za sanaciju zdravstvenih ustanova, i to za kliničke centre 39,6 miliona KM, a za opće i kantonalne bolnice 35,3 miliona KM. Izmjenama i dopunama budžeta transfer je povećan za 2,2 miliona KM.

- Revizijom je utvrđeno da nije bilo javnog poziva zdravstvenim ustanovama za dostavljanje programa niti su druge ustanove imale informaciju da mogu podnijeti zahtjev da učestvuju u raspodjeli dodatnih 2,2 miliona KM, zbog čega ne možemo potvrditi kriterije za dodjelu dodatnih sredstava, kao ni da su sredstva transparentno dodijeljena – ukazali su revizori.