Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je do sada šest presuda protiv države Bosne i Hercegovine zbog kršenja ljudskih prava i diskriminacije. Slaven Kovačević je pred ovim sudom uspio dokazati da je Ustav BiH diskriminatoran i po pitanju aktivnog biračkog prava.

Nakon prvostepene presude donesene u augustu prošle godine, prošlog mjeseca uslijedilo je saslušanje pred Velikim vijećem Suda. Konačna presuda očekuje se u narednih nekoliko mjeseci. 

Pravnog eksperta Envera Išerića pitali smo šta će za državu Bosnu i Hercegovinu značiti ukoliko presuda bude potvrđena, a šta ukoliko se dogodi da bude ukinuta. 

- Ukoliko bi Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava potvrdilo ranije donesenu presudu ovoga suda u predmetu "Kovačević", onda bi se moralo, u cilju provođenja te i svih drugih presuda, kojima je utvrđeno da su Ustavom BiH i Izbornim zakonom, povrijeđena prava naših građana, pristupiti korjenitim izmjenama Ustava, a potom i Izbornog zakona. Sve ranije presude koje su donesene pred ovim sudom (Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku, Zornić, Pudarić) zahtijevaju osiguranje jednakih prava svih građana da se kandidiraju za javne funkcije, bez obzira na to gdje živimo i kako se izjašnjavamo - pojašnjava Išerić za Faktor.

To znači, nastavlja on, da Bošnjaci i Hrvati koji imaju prebivalište u entitetu Republika Srpska imaju pravo da se kandidiraju i za Predsjedništvo i za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

- Isto to pravo imaju i Srbi koji imaju prebivalište u entitetu Federacija BiH. Naravno, i ostali građani, koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati imaju to isto pravo. I te presude su zahtijevale korjenite promjene našeg Ustava, s tim da su mogle ostati ove dvije izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva BiH. Ali bi u tom slučaju situacija bila puno komplikovanija. Naprimjer, u tom slučaju moglo bi se desiti da u oba entiteta najviše glasova za člana Predsjedništva dobiju kakdidati iz istog naroda. Ali sve je to moguće i riješiti i normirati - dodaje Išerić. 

Međutim, ističe naš sagovornik, presuda u predmetu "Kovačević" zahtijeva da za izbor članova Predsjedništva BiH cijela država bude jedna izborna jedinica, kako bi se omogućilo svim građanima da biraju najbolje kandidate za šefa države, odnosno članove Predsjedništva, koji predstavljaju sve njene građane, a ne samo narode iz kojeg je taj član Predsjedništva.

- Osim toga oni - članovi Predsjedništva predstavljaju cijelu državu i, kao šef države, simbol su  njenog jedinstva.

Potvrđivanje presude "Kovačević" od Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava značilo bi osiguranje jednakih prava svih građana naše države, a što je naša obaveza koja proizilazi i iz samog Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim smo se obavezali da ćemo osigurati sva prava  građanima predviđena Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, a koja po samom Ustavu imaju prioritet nad svim drugim zakonima u Bosni i Hercegovini - naglašava Išerić. 

Šta ako Veliko vijeće ukine ranije donesenu presudu u predmetu "Kovačević"? 

- Ukoliko bi se desilo da Veliko vijeće ukine ranije donesenu presudu u predmetu "Kovačević", onda bi to bio potpuni krah i evropskog pravosuđa i evropskih principa, ali i svih evropskih dokumenata kojima se garantiraju i štite ljudska prava. Bio bi to povratak u mračno doba u kojem bi se izgubile sve dostignute vrijednosti modernog čovječanstva i demokratskih država.

Zato je prosto, sa stanovišta prava, nemoguće očekivati neku drugu odluku Velikog vijeća, osim potvrđivanje presude. Ja vjerujem Evropskom sudu za ljudska prava i vjerujem u stručnost, profesionalizam i moralne vrijednosti svih njegovih sudija - poručuje Išerić. 

Evropski sud za ljudska prava 29. augusta prošle godine objavio je presudu u predmetu "Kovačević protiv BiH". Sud je utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno jer mu nije dozvoljeno da zbog etničkog ili teritorijalnog uvjeta na izborima glasa za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH koji bi na najbolji način štitili njegove interese.

Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BiH. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda BiH.

Presudu je donijelo vijeće od sedam sudija: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (BiH), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).

Kucsko-Stadlmayer je jedina glasala protiv zaključka Suda priloživši izdvojeno mišljenje, na kojem su agentice Mijić i Cvijetić temeljile svoju žalbu.

Početkom oktobra prošle godine, Vijeće ministara BiH podnijelo je Sudu zahtjev za preispitivanje presude. Žalbu su uputile vršiteljice dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić.  

Sud je tražio da se Vijeće ministara BiH do 31. oktobra izjasni imaju li bh. agenti Monika Mijić i Harisa Bavčić legalnu i legitimnu akreditaciju. Umjesto Vijeća ministara BiH, mišljenje da agentice imaju legitimitet Evropskom sudu je poslala Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. 

Na ovakav Krištin stav i potez reagirao je Zukan Helez, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane Bosne i Hercegovine, uputivši pismo Evropskom sudu. 

Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava 20. novembra ove godine održana je rasprava. Sudu su se obratili Slaven Kovačević, agentica Monika Mijić koja službeno zastupa Bosnu i Hercegovinu, kao i predstavnik Ureda visokog predstavnika u BiH.