Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu za uži krug
stručne javnosti, predstavnike medija i prijatelje ove institucije danas je u
prostorijama Biblioteke organizirala ekskluzivno predstavljanje restauriranog
rukopisa zbirke poezije "Divan" slavnog perzijskog klasika iz XIV stoljeća,
Hafiza Širazija.
Događaju
su prisustvovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Husein ef. Kavazović, zamjenik reisu-l-uleme Enes ef. Ljevaković, ambasador
Irana u Bosni i Hercegovini Abuzar Ebrahimi Torkaman, i drugi gosti.
Ovaj
rukopis iznimne vrijednosti dio je specijalne zbirke Gazi Husrev-begove
biblioteke, upisane u UNESCO Registar "Memory of the World". Rukopis je
prepisan, najvjerovatnije, u 16. stoljeću, a ističe se ljepotom minijatura koje
ilustriraju pojedine prizore iz Hafizovog "Divana". Među 10.585 kodeksa
rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke jedini je sa minijaturama te
vrste, što ga čini pravim remek-djelom naše kulturne baštine.
Prije
nekoliko dana uspješno je okončana temeljita restauracija i konzervacija ovog
rukopisa u Astan Quds Razavi biblioteci u Mashhadu, realizirana u saradnji i uz
podršku Kulturnog centra ambasade Islamske Republike Iran u Sarajevu.
- Knjige
su više od listova papira išaranih mastilom. Knjige su - jezikom Kafke -
ključevi nepoznatih odaja našeg skrivenog dvorca, Hafizov "Divan" je mnogo više
od zbirke poezije - kazao je direktor Biblioteke Dženan Handžić.
Dodao
je da je "Divan" svjedok i da je Gazi Husrev-begova biblioteka puno više od
biblioteke, da je stoljetni čuvar ne samo vjerske ili nacionalne, nego i
svjetske baštine.
- Njeni
knjižničari su istinski ehlul kitab - porodica knjige, koja povjereno blago
ljubomorno čuva i njeguje, u ratu i miru, izobilju i oskudici, zdravlju i
bolesti, dobru i zlu. I evo nas danas
ovdje, da vam pokažemo kako smo u njega neizbrisivo utkali puno brige,
nježnosti i iznad svega ljubavi koja će trajno zagrljena njegovim harfovima
ostati generacijama koje dolaze - poručio je Handžić.
On
je prisutnim predstavio i tok projekta, naglasivši da je produkt odlične
saradnje koju Biblioteka ostvaruje sa Kulturnim centrom Islamske Republike Iran
u Sarajevu.
- O
svemu snimamo dokumetarni film. Neke od kadrova snimljene u Mashhadu vidjeli ste
danas, a u konačnu verziju filma koju, uz Božiju pomoć, planiramo prikazati na
godišnjicu Biblioteke 15. januara, ući će i kadrovi sa današnje promocije. Zahvalni smo svima koji su nam pomogli u
projektu. Zahvalni smo i svima vama, dragi prijatelji, koji nam pomažete da
istrajavamo u misiji da čuvamo, naučno obrađujemo i javnosti prezentiramo naše
pisano kulturno-historijsko naslijeđe - zaključio je on.
Kako
je izjavio restaurator/konzervator Gazi Husrev-begove biblioteke Ruhulah Hodžić
koji je radio na ovom projektu, restauracija "Divana" nije isključivo čin
očuvanja jedne konkretne knjige, nego "potvrda višestoljetne vezanosti našeg
čovjeka za svjetsku književnost i umjetnost".
- Zaštita
pisane baštine nije obaveza samo stručnjaka iz oblasti zaštite
kulturno-historijske baštine. To je obaveza svih nas koji cijenimo prošlost i
prepoznajemo tradiciju, historiju, kulturu kao izvorišta učenja za
dostojanstveniji hod u budućnosti. Pisana baština nas podsjeća da svijet i
historija ne počinju od nas, niti će s nama završiti, pisana baština može nam
pomoći i olakšati u našem osvještavanju sopstvene odgovornosti za budućnost - akcentirao je Hodžić.
Konzul
za kulturu Ambasade Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini Mohammad
Hossein Ansari izjavio je da je Ambasadi Irana bila čast učestvovati u ovom
uspješnom projektu, jer se time osiguralo da se "poruka prijateljstva velikog naroda
Irana, koja je stoljećima prije prenesena prijateljskom narodu Bosne i
Hercegovine jezikom poezije i književnosti, nastaviti prenositi i u budućim
generacijama".
- Svako
ima koristi od Hafizove poezije u mjeri u kojoj je spoznao. Možda je to razlog
što je Hafiz najpopularniji iranski pjesnik i njegov se Divan stoljećima nalazi
u domu svakog Iranca. Ovo pitanje je i razlog globalizacije njegove poezije,
budući da su se od Indije do Balkana i Zapadne Evrope povezivali obični i
poznati ljudi poput Ahmeda Sudija Bošnjaka i Goethea - kazao je konzul.
Profesor
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Munir Drkić govorio je o važnosti
"Divana" s umjetničkog i naučnog aspekta.
- Ne
samo ovaj rukopis, općenito Hafizova poezija, je materijal za dokumentarne, ali
i igrane filmove. Njeno prisustvo na našim područjima je također zanimljivo,
jer je dolazilo iz dva pravca. Prvo je osmanska kultura, a drugo
zapadno-evropska interpretacija. Ovaj rukopis najvjerovatnije potječe iz Širaza,
iz 16. stoljeća. Posebnu vrijednost u ovom rukopisu ima kaligrafija, ali i
uvez - naveo je, između ostalog, Drkić.
Ovom
prilikom prikazan je promo-video o procesu restauracije "Divana" u Astan Quds
Razavi biblioteci, te su pročitani odabrani gazeli iz "Divana".
Na
kraju, rukopis su svečano javnosti predstavili direktor Handžić i konzul
Ansari.
Kako
su poručili iz Biblioteke, očekuju da će "Divan", kao dio svjetske baštine koji
stoljećima brižljivo čuvaju, doprinijeti jačanju imidža naše domovine na
međunarodnoj kulturnoj sceni, ali i postati nezaobilazan dio turističke ponude
grada Sarajeva.
"Divan"
i prigodnu izložbu će biti moguće pogledati od 4. do 8. novembra od 8.00 do
18.00 sati.