Muzej Sarajeva u svom bogatom fundusu posjeduje binjiš (ogrtač) Huseina kapetana Gradaščevića, Zmaja od Bosne - prvog vojskovođe u vojsci Osmanskog carstva, a zatim bosanskog kapetana koji se borio za autonomiju Bosne. 

Godine 1831. godine predvodio je Pokret za autonomiju BiH od Osmanskog carstva i tako se svrstao u red najznačajnijih historijskih ličnosti bošnjačkog naroda.

Njegov binjiš nije dio stalne postavke Muzeja Sarajeva, već se izlaže s vremena na vrijeme. A kako je dospio u muzej, ko ga je izgradio, kada ga je Gradaščević nosio, za Faktor je odgovorila Amra Madžarević, muzejska savjetnica u Muzeju Sarajeva.

- U našoj inventarnoj knjizi iz 1950. godine piše da je binjiš te godine otkupljen od Mileve Ćesović iz Tuzle, te da je Mileva bila ovlaštena od Rašide Kulović, supruge bivšeg sarajevskog gradonačelnika Esada Kulovića. Predmet je otkupljen za 12.000 dinara.

Rašidin otac bio je hadži Muhamedbeg Gradašćević, a njegov amidža je bio Husein kapetan.

Međutim, pismo koje se čuva u našoj arhivi i u kojem Rašida nabraja nekoliko predmeta koje ostavlja Muzeju, potpisala je lično Rašida Kulovć. Vjerovatno je Mileva bila neka vrsta posrednika - kaže Madžarević.

Binjiš je, ističe, sašiven od istočnjačke svilene tkanine, plave boje protkan zlatnim nitima, u suštini veoma jednostavog kroja i izgleda.

- Ovaj ogrtač je, vjerovatno, kupljen gotov, s obzirom na to da ovakav kroj odgovara svim veličinama. On nema nikakve oznake niti specifičnosti. Samo materijal (svila) i tkanje pokazuju vrijeme iz kojeg dolaze. Nosio se u svečanijim prilikama, obično za bajrame.

Husein kapetan je dolazio iz imućne porodice, mnogo je putovao, boravio na istoku, te ga vjerovatno kupio negdje na svojim putovanjima. Ovo nije binjiš /plašt koji se dodjeljivao u Osmanskom carstvu zaslužnim. Plašt kojim se ukazuje čast je od crvene čohe sa dugim rukavima i  obilježjima - kaže Madžarević. 

Postoji i priča o košulji hamajliji Huseina kapetana Gradaščevića sa zapisima iz Kur'ana koju je nosio kao zaštitu. Takve košulje nosili su i osmanski sultani tog perioda. 

No iako se danas o njenoj sudbini nagađa, o njoj i njenim magijskim sadržajima – zahvaljujući autoru knjige "Košulja-hamajlija" Muhamedu Garčeviću zna se gotovo sve.

U vrijeme kada je nastala, smatra Garčević, u Bosni i Hercegovini, "po svoj prilici, nije bilo izuzetno vještih i znamenitih spravljača zapisa i hamajlija. Ovim su se vještinama bavili, izgleda, ljudi skromnog obrazovanja, neuki i neupućeni u tajne vještine i učenja, koji čak nisu dobro poznavali ni inspirativne sadrzaje Kur'ana, a da ne govorimo o arapskom jeziku, islamskim mističnim tradicijama, astrologiji, numerologiji, moćnim Božijim argumentima i kreiranju vefkova, pentagrama i heksagrama..."

Šta više, i ono što su mogli da prepišu iz starih knjiga i rukopisa, prepisivali su aljkavo i pogrešno, s mnogo jezičkih i slovnih grešaka, ispustajući značajne odlomke, izreke, magične formule i čitave riječi.

Ove teze potvrđuje i kratka bilješka ispisana arapskim pismom, koja određuje vlasništvo košulje-hamajlije. Na donjem rubu, ispod desne naramenice, na prednjoj strani, crnim murekjebom (tušem), autor hamajlije je napisao: "Fatime hanim Husein", što u slobodnom prijevodu znači da je Fatima-hanuma kći Huseinova. Da je kojim slučajem autor bio učen i obrazovan čovjek, napisao bi pravilno na turskom: "Fatime hanimin Husein" ili na arapskom jeziku "Husein bin Fatime", što nepogrešivo određuje da je košulja-hamajlija Huseina sina Fatime.

Postoje i tvrdnje da se košulja jedno vrijeme nalazila u jednom od muzeja u Beču, ali da je ukradena. Ko će znati?

Husein kapetan umro je vrlo mlad, u 31. godini života, a prema posljednjim istraživanjima, sahranjen je u haremu Eyüp Sultan džamije u Istanbulu, koja se nazali u četvrti Eyüp, izvan gradskih zidina u blizini Zlatnog roga.

Zmaj od Bosne je uz Kulina bana i kralja Tvrtka najvažnija historijska ličnost u borbi za nezavisnost Bosne. Umro je 17. augusta 1834. godine, a o njegovoj smrti postoje mnoge teorije - neki tvrde da je otrovan, drugi da je umro nakon što se teško razbolio.