Vlada Kantona Sarajevo je usvojila program uređenja riječnih korita i zaštite od poplava, vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda na području Kantona Sarajevo za 2022. godinu koji će, kako su naveli, zajedno realizirati Ministarstvo privrede u iznosu od 4,6 miliona i Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša u iznosu od 7,1 miliona KM.

VEZANI TEKST - Sarajevo nakon poplava: Neki i dalje bez struje i vode za piće, štete se još zbrajaju

Dok je, prema najavi ministra privrede KS Adnana Delića, Ministarstvo ove godine izdvojilo dodatna sredstva iz budžeta, neovisno od programa koji je Vlada usvojila, a odnosi se na uređenje riječnih korita prve kategorije na području općina Novi Grad i Ilidža i to za regulaciju riječnih korita i preveniranje poplava 2,3 miliona KM, od čega 800.000 KM za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi regulacije rijeke Željeznice na području Općine Ilidža i 1,5 miliona KM na trasi regulacije rijeke Bosne na području Općine Novi Grad Sarajevo.

Delić je kazao kako ne žele da se scenarij koji smo gledali početkom novembra 2021. godine više ikada ponovi.

- Alarmirali smo sve nivoe vlasti i privrednike čiji su objekti u plavnim područjima da odmah krenu s pripremom plana koji će biti prevencija od prirodnih nepogoda. Želimo osigurati trajnu zaštitu stanovišta i imovine od poplava i bujica u rizičnim područjima – kaže Delić.

Većina sarajevskih općina aplicirala je za sredstva za konkretne projekte.

Nermin Hajro iz Službe civilne zaštite Općine Vogošća, koja je aplicirala sa tri projekta za čiju će realizaciju biti izdvojeno 550.000 maraka, za Faktor kaže da je Općina od 2014. do danas uložila značajna sredstva za zaštitu od poplava.

- Ulagali smo u trajna rješenja i sanacione mjere uređenja rijeka i potoka tako da smo se doveli u situaciju da smo većinu ovih plavnih područja zaštitili. Ove stvari koje sada radimo su mali dijelovi na kojima imamo ugroženost od voda. Većinu plavnih područja smo mi od 2014. riješili i na koritu Jošaničkog potoka, rijeke Ljubine, te rijeka Vogošće i Bosne kao vodotoka prve kategorije u saradnji sa Agencijom za vodno područje rijeke Save – pojašnjava Hajro.

VEZANI TEKST - Slikanje na bageru nije bilo dio mjera za spas od poplava, ali jesu ovi zaključci Skupštine KS i očito se ne provode

Navodi da je značajna pomoć Vlade KS i da u kontinuitetu sa njima rade na sanaciji vodotoka druge kategorije koji su u njihovoj nadležnosti i to se na terenu značajno osjeti.

- Kada imamo visoke vode, kada dođe do porasta vodostaja, zaista pratimo stanje, ali se više ne bojimo da ćemo biti ugroženi kao ranije ovim vodama. Ono što nam je ostalo je korito rijeke Bosne u dijelu ulice Nova željeznička stanica u Semizovcu i taj dio nam je posljednji put plavio. Imamo dokumentaciju spremnu i možemo krenuti sa radovima čim osiguramo sredstva – zaključuje Hajro.

Zastupnik u Skupštini KS Zvonko Marić kaže da je ovo izborna godina i da se sve može očekivati pa i da se Vlada bavi poplavama.

Navodi kako trebaju sistemska rješenja na što je, kako kaže, ukazivao i ranije.

- Ja se zalažem za preventivno djelovanje, ali sjetit ćemo se degutantnih scena i fotografisanja na mašinama koje su radile na ublažavanju posljedica od poplava, je li to bilo kao pomoć, je li pružena konkretna pomoć ili je promocija sebi i svojim političkim subjektima – pita Marić.

VEZANI TEKST - Dalila Jabučar, direktorica HEIS-a: Plan odbrane Sarajeva od poplava je izrađen 2012. godine, od tada je malo urađeno

Zastupnica u Skupštini KS Admela Hodžić kaže da je upravo izjava ministra Delića da su alarmirali sve nivoe vlasti i privrednike pokazatelj da Ministarstvo još finansira projekte prema planovima i zahtjevima općina.

- Za neki strateški plan prevencije i zaštite mogu samo kazati da su alarmirali sve nivoe vlasti. Možda je prema novim trendovima i alarmiranje sasvim dovoljno da Vlada KS zaštiti građane od nekih novih nepogoda. U svakom slučaju Skupština i svi zastupnici moraju insistirati na tome da Vlada koristi sve svoje kapacitete za prevenciju od nepogoda, kada nekoliko općina poplavi svi reaguju, ali tada samo možemo sanirati štete – kaže Hodžić.

Dok se novac ne utroši, odnosno planovi ne realiziraju, stanovništvu ostaje da se nadaju da ih neće ponovo zadesiti poplave i da još jednom neće ostati bez ičega u svojim teškom mukom izgrađenim domovima.