Blokade

Dodik i Čović "čeznu" za Briselom: Ko stavlja rampu na evropski put BiH?

Objavljeno: 28.05.2019. u 07:27 Autor: N. Pobrić

Od velike privrženosti evropskim integracijama BiH, ove dvije stranke ne primjećuju da su poruke zvaničnika EU-a, u kojima neformiranje vlasti ističu kao prepreku na putu ka članstvu, zapravo u množini te da se ne odnose samo na Vijeće ministara BiH

Politički zvaničnici iz entiteta RS, oni okupljeni oko SNSD-a, nikada nisu bili zainteresiraniji i zabrinutiji za evropski put BiH. Neformiranje novog saziva Vijeća ministara BiH, upozoravaju mjesecima, prepreka je putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji (EU). Njihovu zabrinutost dijele i partneri iz HDZ-a BiH, čiji predsjednik Dragan Čović ponavlja stav svoje stranke da evropski put BiH nema alternativu te da je, s tim u vezi, neophodno što prije formirati državnu vlast.

Od velike privrženosti evropskim integracijama BiH, ove dvije stranke ne primjećuju da su poruke zvaničnika EU-a, u kojima neformiranje vlasti ističu kao prepreku na putu ka članstvu, zapravo u množini te da se ne odnose samo na Vijeće ministara BiH.

- Teško je očekivati da će se dalje razmatrati određene preporuke i analize u kontekstu daljnjih iskoraka u smislu članstva BiH u EU bez formiranih vlada u BiH – kazao je prije nekoliko dana šef Delegacije EU-a u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Jedna od neformiranih vlada je i ona na federalnom nivou. Prepreka za njeno formiranje je stav HDZ-a, prema kojem je taj korak nemoguć prije izmjena Izbornog zakona BiH i to na za tu stranku odgovarajući način. Jedina relevantna sudska presuda koju je neophodno implementirati u okviru izmjena izbornog zakonodavstva za HDZ je ona Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", kojoj su zvaničnici te stranke "prikačili" i izbor članova Predsjedništva BiH.

Ranija rješenja, koja podrazumijevaju i provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, HDZ je odbijao te danas uvjetovanjem nastoje u kratkom vremenskom periodu dobiti Izborni zakon koji zadovoljava interese te stranke. U oba slučaja je evropski put BiH pod znakom pitanja. U prvoj varijanti je taj put blokiran zbog neformiranja Vlade FBiH, a u drugoj zbog neprilagođenosti njihovog prijedloga evropskim standardima i uskraćivanja mogućnosti svakom čovjeku sa svakog dijela BiH da bira i bude biran, što je jedno od osnovnih prava utemeljenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Taj prijedlog je uprkos tome, tvrdi dopredsjednik HDZ-a Marinko Čavara, za Hrvatski narodni sabor (HNS) još uvijek "najprihvatljiviji".

Jačanje vladavine prava jedan je od ključnih elemenata evropskog puta BiH. Deklarativni zagovornici tog puta i "nositelji evropskih vrijednosti" iz HDZ-a, ali i njihovi partneri iz SNSD-a, koji taj put tradicionalno koče pod izgovorom "prijenosa nadležnosti", nemaju problema sa nepoštivanjem vladavine prava.

Poštivanje vladavine prava znači poštivanje usvojenih zakona i drugih pravno obavezujućih akata, poput onih koji se odnose na NATO put BiH, a program predloženog SNSD-ovog mandatara za novi saziv Vijeća ministara BiH zasniva se na kršenju Zakona o odbrani BiH, Odluke Predsjedništva BiH iz 2009. godine te Strategije vanjske politike BiH 2018. – 2023.

Ne da HDZ-u takav pristup obavezujućim državnim zakonima ne smeta, već se i sami neučešćem u radu Vijeća ministara BiH "solidarišu" sa SNSD-om. Isto se odnosi i na Parlamentarnu skupštinu BiH, čija oba doma već mjesecima ne održavaju sjednice, a parlamentarne komisije još uvijek nisu formirane.

Novi pokušaj uklanjanja prepreka u funkcioniranju državne zakonodavne vlasti zakazan je za utorak, kada će biti održana sjednica zajeničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Kriteriji za izbor članova zajedničkih komisija i stalnih delegacija Parlamentarne skupštine BiH nalaze se na dnevnom redu sjednice koja je, sudeći prema najavama, već osuđena na propast. SNSD nema namjeru prekinuti blokiranje rada Parlamentarne skupštine BiH, a HDZ ih podržava u tome. Komisija, poručuju iz SNSD-a, neće biti dok se ne formira Vijeće ministara, iako su sankcije za takav pristup jasno propisane Krivičnim zakonom BiH.

Posljednji pokušaji da se ovaj problem prevaziđe propali su prošle sedmice, nakon individualnih sastanaka Dragana Čovića sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, a zatim i sa Miloradom Dodikom. Nakon njih je trebao uslijediti i novi sastanak stranačkih lidera, a njegovo neodržavanje je dovoljno indikativno kada je u pitanju epilog pokušaja približavanja stavova. Nagovještaji održavanja novog sastanka, sudeći prema informacijama koje dolaze iz stranaka, ne postoje.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije