U poređenju s mnogim drugim južnoameričkim državama, ova mala zemlja se može pohvaliti odličnim rezultatima, piše Deutsche Welle.

Prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od 13. marta, kada je pandemija službeno počela, Urugvaj je imao samo 1.516 zaraza i 42 smrtna slučaja. Koju strategiju slijedi Urugvaj kako bi izbjegao krizu u kojoj se nalaze njihove komšije?

Stručnjaci koje je upitao DW naglašavaju da se radi različitim faktorima, i da, kao što je često slučaj u borbi protiv epidemija, oni nisu ograničeni samo na područje zdravstva.

- U početku je želja za nacionalnim jedinstvom bila presudna. Svi ključni akteri su se udružili kako bi se sveobuhvatno borili protiv pandemije - rekao je za DW Giovanni Escalante, predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije u Urugvaju.

Pored toga, Urugvaj je uvijek imao dobar sistem aktivnog epidemiološkog nadzora.

Gonzalo Moratorio, profesor na Naučnom fakultetu Univerziteta Republike, rekao je za DW da „između donositelja političkih odluka, nauke i akademskog svijeta postoji neviđeni konsenzus". To je stručnjacima za borbu protiv pandemije olakšalo rad, što je aspekt koji su druge države zanemarile.

Prema studiji objavljenoj prije nekoliko dana, u prva tri mjeseca pandemije u Urugvaju nije bilo više od pet karika u lancu prijenosa zaraze. U većini slučajeva, lanac prijenosa zaustavljen je poslije druge karike.

Escalante kaže da je Urugvaj „stekao ogromno i dragocjeno iskustvo u borbi protiv epidemije ospica koja se dogodila 2019." Vlasti su tada odgovorile sveobuhvatnim programom cijepljenja i uspjele situaciju dovesti pod kontrolu.

Ali epidemiološko praćenje je samo dio snažnog zdravstvenog sistema za koji oba stručnjaka vjeruju da djeluje kao živi zid.

- Radi se o jednom od najotpornijih zdravstvenih sistema u Južnoj Americi u koji se održivo ulaže već decenijama - kaže Escalante.

Politički konsenzus o društvenom značaju takvog zdravstvenog sistema objašnjava zašto je preživio sve političke uspone i padove.

- Ovdje u Urugvaju postoji mišljenje da novac za zdravstvo nije trošak, nego investicija - objašnjava predstavnik Panameričke zdravstvene organizacije.

Pored ambiciozne zdravstvene politike, velika su ulaganja i u obrazovanje i socijalnu politiku. Urugvajski socijalni sistem je u regiji uzor za oblasti kao što su briga o maloj djeci, o starijim osobama i osobama kojima je potrebna njega. Pored toga, ta zemlja je bila prva u Južnoj Americi koja je, uprkos pandemiji, dozvolila povratak u škole.

I konačno, ali ne i najmanje bitno, demografija zemlje također igra važnu ulogu. Gonzalo Moratorio naglašava da rijetka naseljenosti u zemlji pogoduje kontroli epidemije. Koncentracija stanovništva je nešto manja od 20 ljudi po kvadratnom kilometru.

Pored toga, glavni grad Montevideo, u kojem živi oko polovine od 3,5 miliona Urugvajaca, jest „grad koji je uspio da u javnom prostoru održi ravnotežu zelenih površina i betona i asfalta".

Pravila razmaka oblikuju svakodnevni život i u Urugvaju. Disciplina stanovništva do sada je bila takva da je prisilna karantena bila nepotrebna. Međutim, i ovdje se bilježi porast usamljenosti, depresija i mentalnih bolesti.

Uprkos uspjesima, situacija se može promijeniti u svakom trenutku.

- Sve dok komšije poput Brazila ne budu u stanju pandemiju staviti pod kontrolu, saradnja na granicama ostaje još jedan prioritet - kaže Gonzalo Moratorio.

Jedan od najvećih izazova je poboljšanje mogućnosti dijagnostike i upozoravanja.

Urugvaj je jedna od najmanjih zemalja u Južnoj Americi, ali i jedna od politički i ekonomski najstabilnijih. Ističe se visokom stopom pismenosti stanovništva, brojnim srednjim staležom i relativno ravnomjernom raspodjelom nacionalnog bogatstva.