Mural u čast bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću podignut na ulazu u njegov rodni grad Kalinovik, prema stručnjacima i povratnicima, pokazuje da suočavanje s prošlošću "nije ni započelo".

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske (RS) kazala je da nedavno izgrađeni mural posvećen Mladiću predstavlja "sliku i priliku društva u kojem živimo" i pokazuje da "suočavanje s prošlošću nije ni započelo".

- Mural Mladiću nije nešto neočekivano jer mi živimo u takvom društvu gdje se glorificiraju ratni zločinci na svim stranama i podižu spomenici na različitim mjestima, a žrtve ponovno viktimiziraju, i na kraju će ispasti da su one same krive za ono što im se desilo - rekla je Letić.

Srbijanski rukometaš Vlada Mandić podigao je mural visok preko tri metra posvećen bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a, ali za medije nije želio da komentariše zašto se odlučio na ovakav potez, osim što Mladića smatra "srpskim herojem". Mural posvećen Mladiću podignut je u njegovom rodnom gradu Kalinoviku.

Načelnica općine Kalinovik Milena Komlenović je u izjavi za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazala da za izgradnju murala nije tražena dozvola.

- Niko nije tražio dozvolu. Niko nas nije kontaktirao - rekla je Komlenović.

Kemal Pervan, predsjednik Udruženja "Kalinovik '92", kazao je da je Mladićev mural pokazatelj da, i ovoliko godina nakon rata, nema mogućnosti da se Bošnjaci vrate na područje Kalinovika.

- Nema povratka za Bošnjake. Do sada se vratilo pet porodica, a i ovo je način opstrukcije povratka. Mural me ne iznenađuje, a mi ne možemo podignuti spomenik poginulim civilima jer nam Opština ne daje dozvolu - rekao je Pervan.

Darko Mladić, koji živi u Beogradu, kazao je za tamošnje medije da njegov otac uživa veliku podršku u narodu. Za mural je srbijanskim medijima rekao da pokazuje da se "ne trebamo stiditi svojih heroja, već im se treba odužiti za ono što su činili za narod tokom teških godina".

Mladić je prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Proglašen je krivim i za progone Bošnjaka i Hrvata u većem broju općina, među kojima je i Kalinovik.

Na presudu su se žalili i haški tužioci i Odbrana, a konačna presuda se očekuje naredne godine.