Konkretno, na teret mu se stavlja da je u aprilu prošle godine kao ljekar u Kantonalnoj bolnici Zenici, primijenio neprikladan način i sredstvo liječenja trudnice, što je rezultiralo smrću novorođenčeta, a kod majke je uzrokovalo akutnu reakciju na stres, koja je nakon par mjeseci prerasla u posttraumatski stresni poremećaj.

Kako se navodi u optužnici, po prijemu trudnice P. E. u prijemnu ambulantu Odjela za trudnice i porode, koja je bila u 40+6 sedmici trudnoće i koja je nosila zdrav plod, bez registrovanih anomalija u trudnoći koje bi eventualno mogle imati utjecaja na smrtni ishod, vaginalnim pregledom trudnice utvrdio je dilataciju grlića materice od tri centimetra uz neangažovanu glavicu. Izvršio je i uvid u CTG nalaz, koji predstavlja zapis otkucaja srca ploda i prikaz kontrakcija kod trudnice od 16,05 sati, sa kojeg je bilo vidno da se radilo o bradikardiji, odnosno usporenom srčanom ritmu ploda sa 90-110 otkucaja u minuti.

To su bili riziko-faktori i indikacija za opreznije postupanje i intenzivniji nadzor stanja ploda u toku prvog porođajnog doba.

Izdao je upute da se trudnica premjesti u predrađaonu, da bi za vrijeme, dok se nalazio u rađaoni zbog poroda druge trudnice, koji je okončan u 18,07 sati, a nakon što je E. glasno dozivala iz predrađaone žaleći se na bolove, naložio sestri I. L., da pregleda E., što je ona i učinila. Nakon pregleda sestra je saopćila akušerki H. N. da je E. otvorena devet i po centimetaram, što su mu prenijeli, nakon čega je on izdao uputu da E. odmah premjeste u rađaonu.

Sestre I. L. i K. K., dovele su E. u 18,40 sati u rađaonu, odmah je priključile na CTG aparat koji je ubrzo ukazao na patološku bradikardiju, sa otkucajem srca ploda do 75 otkucaja u minuti, dok je u pogledu kontrakcija materice na CTG zapisu bila ravna crta, što ukazuje da nije bila postavljena kalota na stomak trudnice za praćenje stanja kontrakcija materice, te je akušerka N. u 18,45 sati pozvala doktora, koji je, nakon što je pristupio u rađaonu i nakon uvida u takav CTG nalaz, nastavio sa prirodnim tokom poroda, tako što je prokinuo vodenjak trudnici.

To prokinuće je, prema optužnici, učinjeno sa zakašnjenjem, kada je plodna voda već bila zelene boje, te je Hodžić pokušavao ubrzati istiskivanje ploda na način da je primijenio Kristeller ili manuelni fundalni pritisak, koji se po pravilima struke vrši pritiskom jedne ili obje šake porodničara stisnute u pesnicu, umjerenim pritiskom koji se dozira iz podlaktice akušera i samo u fazi kontrakcija, pri čemu je zahtijevao od trudnice i da sama tiska, a sve u cilju istiskivanja ploda.

- On je taj pritisak izvršio na vrh stomaka trudnice, u dijelu ispod rebara, pa kada se ta metoda nije pokazala uspješnom, zahtijevao je od trudnice da se okrene na lijevu stranu kako bi poboljšao intenzitet kontrakcija, a nakon toga je vratio u ležeći položaj na leđima, te ponovo izvršio pritisak rukama u predjelu stomaka trudnice, iako je morao biti svjestan da je zbog patološkog nalaza CTG zapisa otkucaja srca ploda bilo potrebno hitno obaviti carski rez, kao metodu poroda, te je morao znati da manuelni fundalni pritisak na stomak trudnice, kao sredstvo liječenja u cilju istiskivanja ploda je dozvoljen samo u fazi prirodne kontrakcije i da na suprotan način može ugroziti zdravlje ploda - navedeno je u optužnici.

Unatoč tome, dodaje se, olako držeći da do toga neće doći, bez da se prethodno sa sigurnošću uvjerio u postojanje prirodnih kontrakcija, on je taj zahvat poduzeo, uz upotrebu neprimjerene fizičke sile. Na taj način je kod ploda prouzrokovao povrede u vidu prijeloma lijeve tjemene kosti na centimetar od spoja sa sljepoočnom kosti, lučnog oblika dužine oko četiri centimetara. To je uzrokovalo krvarenje u moždanim komorama i nagnječenja moždanog tkiva, što je dovelo do smrti ploda.

- Smrt je nastupila u vremenskom periodu od 18,55 do 19,05 sati, kada je porod dovršen mrtvorođenjem, što je dovelo do ugrožavanja psihičkog zdravlja P. E. u vidu prouzrokovanja akutne reakcije na stres, koja je nakon dva do tri mjeseca prerasla u posttraumatski stresni poremećaj. Dakle, primjenom očito neprikladnog načina i sredstva liječenja prouzrokovao je pogoršanje zdravstvenog stanja neke osobe, čime je počinio krivično djelo Nesavjesno liječenje - navodi se u optužnici.