Zaoštravanje odnosa

SAD ne odustaje od BiH, Rusija priprema "izlaznu strategiju" za Dodika

Objavljeno: 20.06.2019. u 07:40 Autor: Nedim Pobrić

Činjenice i više nego jasno upućuju na pripremu sličnog scenarija poput onog u Sjevernoj Makedoniji u slučaju da utjecaj SAD-a u kontekstu NATO integracija BiH prevagne nad ruskim utjecajem

Sve eklatantniji negativan utjecaj Rusije na Zapadni Balkan, a naročito na Bosnu i Hercegovinu, vratio je našu zemlju bliže vrhu liste vanjskopolitičkih prioriteta Sjedinjenih Američkih Država (SAD), sa koje je Bosna i Hercegovina postepeno padala od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do sredine prve decenije novog milenija, kada je težište preneseno iz Washingtona u Brisel.

Da se Evropska unija (EU) nije baš najbolje snašla u "glavnoj ulozi" i kao medijator između dvaju međusobno suprostavljenih koncepata, onog dezintegrativnog koji u drugačijim okolnostima pokušava ostvariti svoje ratne ciljeve te onog koji BiH nastoji očuvati u ZAVNOBiH-ovskim okvirima, pokazuje, prije svega, zastoj u državotvornim reformama i jačanje retrogradnih sila kojima danas svjedočimo na domaćoj društveno-političkoj sceni i koje predstavljaju glavne eksponente maligne ruske politike u regionu.

Zauzimanju sve važnije pozicije u vanjskoj politici SAD-a, svjedoče i učestale posjete zvaničnika State Departmenta našoj zemlji. U tom kontekstu vrijedi podsjetiti da je Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju, upravo završio svoju treću posjetu BiH u samo nekoliko mjeseci. Najprije je našu zemlju posjetio početkom decembra 2018. godine, zatim se vratio početkom aprila ove godine, da bi protekla tri dana ponovo proveo u razgovorima sa domaćim političkim zvaničnicima.

- Temelj američke politike na Zapadnom Balkanu je podrška evropskim i euroatlanskim integracijama. To znači članstvo u EU za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti podijeljenu regiju sa visokim stepenom tenzija. Rusi su 2016. godine bili sponzori pokušaja državnog udara u Crnoj Gori. Radili su na podrivanju Prespanskog sporazuma kako bi blokirali euroatlantski put Sjeverne Makedonije. Nema razloga da se vjeruje da Rusija na isti način ne želi to uraditi u BiH – izjavio je Palmer tokom posljednje posjete.

Da Rusija isti koncept koji je primjenjivala u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji nastoji primjenjivati u BiH, gdje ima i olakšavajuću okolnost zbog mnogo složenijih unutarnjih odnosa, potvrđuje i ponašanje "ruskih igrača", kako se u javnosti označavaju domaći politički zvaničnici koji zastupaju interese Rusije u BiH.

Podsjetit ćemo, ilustracije radi, na dešavanja u makedonskom Sobranju od 27. aprila 2017. godine, kada je napadnut kasniji premijer te države Zoran Zaev, koji nije bio po volji Moskve zbog opredijeljenosti da vodi Sjevernu Makedoniju ka članstvu u NATO-u. Zaev je napad opisao kao "pokušaj ubistva", a krajnji cilj je bio zaustavljanje euroatlantskog puta zemlje. Odgovornost za napad je pripisivana i proruski orijentiranom lideru VMRO DPMNE Nikoli Gruevskom, a istragom je utvrđena i uloga Gorana Živaljevića, bivšeg zamjenika direktora Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Srbije, koji je u noći 27. aprila 2017. bio prisutan u Sobranju.


Goran Živaljević

Nešto više od godinu kasnije se Gruevski spasio od hapšenja zbog zloupotrebe položaja bijegom iz države. Jedanaestog novembra 2018. je pobjegao u Mađarsku koristeći mađarsko diplomatsko vozilo.

Vratimo se na BiH. Ulogu koju je Gruevski imao u Sjevernoj Makedoniji u našoj zemlji ima Milorad Dodik. Službenik srbijanske BIA-e Goran Živaljević je pobjegao iz Makedonije, a zatim je krajem septembra prošle godine preraspoređen upravo u našu zemlju, na dužnost prvog savjetnika u Ambasadi Srbije u BiH. Vrijedi napomenuti i da je ambasador Srbije u našoj zemlji bivši direktor BIA-e Aleksandar Đorđević.

Dodik je izbjegao posljednji susret sa Palmerom. Boravio je u posjeti Mađarskoj, koja je u međuvremenu Gruevskom odobrila azil i čija je policija obustavila istragu protiv bivšeg makedonskog lidera zbog "izostanka kriminalnih aktivnosti".

Sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji je u evropskoj javnosti već ranije označen kao "ruski igrač" u EU, Dodik je razgovarao u četiri oka više od sata, a jako je teško povjerovati da su teme razgovora bile ekonomska saradnja i podrška srpskoj zajednici u Mađarskoj. Činjenice i više nego jasno upućuju na pripremu sličnog scenarija poput onog u Sjevernoj Makedoniji u slučaju da utjecaj SAD-a u kontekstu NATO integracija BiH prevagne nad ruskim utjecajem.

Da postojeće stanje u BiH SAD doživljava ozbiljno, pokazuje Odluka o produženju povišenog stepena upozorenja u vezi sa Zapadnim Balkanom, koju je potpisao i proslijedio Kongresu američki predsjednik Donald Trump, a u čijem se obrazloženju ističe "prijetnja koju čine aktivnosti osoba koje su umiješane, pomažu, sponzoriraju ili podržavaju opstruiranje provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH".

Uz slično je obrazloženje, podsjetit ćemo, Dodik smješten i na "crnu listu" Ministarstva trezora SAD-a, a posljednji Trumpov potez pokazuje da se vanjska politika SAD-a zaista mijenja, što je Dodik priželjkivao, ali, na njegovu nesreću, mijenja se na način da se vraća "nedovršenom poslu" koji je ostavljen u BiH, a koji za cilj ima stabiliziranje države kao članice NATO-a i EU-a.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije