Nakon kratkotrajnog sunčanog vremena jučer, u BiH je ponovo došlo do padavina koje će se intenzivirati u narednim danima, a posebno 12, 13. i 14. maja. Nakon iskustva iz 2014. godine kada su našu zemlju pogodile nezapamćene poplave, javnost sa zebnjom prati dešavanja.

Prema progozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u nedjelju se može očekivati  15 do 30 litara kiše po metru kvadratnom, s tim što lokalno na području Krajine, sjevera i centralne Bosne može pasti i do 70 litara kiše. U ponedjeljak se prognozira 40 do 80 litara po metru kvadratnom.

U odjelu hidrologije su nam kazali da analiziraju podatke, te će, ukoliko bude potrebno, o mogućnosti poplava biti obaviještena Federalna uprava civilne zaštite i ostale institucije i službe. S druge strane, Hidrometeorološki zavod RS-a jutros je objavio vanredni meteorološki bilten u kojem upozorava na pojačan intenzitet i količinu padavina, te izraženu opasnost od poplava.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak kaže za Faktor da im već dva dana pristižu informacije o vrlo nepovoljnim trendovima kada su u pitanju padavine, zbog čega su u stanju pripravnosti.

- Analiziramo prognoze koje nisu nimalo ohrabrujuće, ali nema razloga za brigu i paniku. Aktivnosti su za sada na nivou agencija čiji je zadatak da upozoravaju javnost ukoliko bude potrebe. Kolege u Federalnom hidrometeorološkom zavodu analiziraju sve pristigle informacije koje dobijaju putem prognoznih modela, a mi smo razgovarali i sa meteorolozima amaterima kako bi uporedili sve i sa njihovim informacijama. Ništa ne prepuštamo slučaju. Za sutra smo već najavili sastanak sa predstavnicima Agencije za vodno područje rijeke Save, Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH i Federalnog zavoda za geologiju - kaže Solak.

Ima li potrebe za preventivnom evakuacijom?

-Još nema razloga za bilo čiju evakuaciju jer ovo nisu velike padavine, a nema ni plavnog vala. Prema prognozama, najveći problem mogle bi predstavljati bujice odnosno mali vodni tokovi koji su kao takvi uvijek izloženi negativnom utjecaju. Znači, svi oni koji žive kraj potoka i malih rijeka, ukoliko izvode neke aktivnosti na tom dijelu, trebali bi to obustaviti u narednim danima.

Postoji li nešto što bi stanovništvo moglo uraditi kako bi se zaštitilo?

-Nažalost, svjedoci smo da su mnogi potoci i njihove obale postali odlagališta. Sve ono što može dovesti do nastanka neke vještačke brane trebalo bi ukloniti iz vode i napraviti što bolju propusnu moć kako ne bi došlo do začepljenja ili formiranja vještačke brane koja bi onda nizvodno mogla ugroziti ljude ili njihovu imovinu.

Recimo, ovo je upozorenje i za ljude koji rade na rekonstrukciji oštećenog mosta na Ilidži. Bilo bi poželjno da uklone sve ono što može zaustavljati vodu, razne predmete, granje, te da budu u blizini da reagiraju u slučaju potrebe, ako vide da nešto blokira nesmetan tok rijeke.

Koliko vremena treba Civilnoj zaštiti da odgovori u slučaju potrebe za evakuacijom pojedinih područja?

-Mi smo uvijek u stanju spremnosti, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, i možemo adekvatno odgvoriti u bilo kojem trenutku. Ništa se ne prepušta slučaju. Znamo da građani prate dešavanja na raznim internet stranicama, ali njihovi prognozni modeli ne moraju biti relevantni za naš prostor ovdje. Uglavnom, mi široko sagledavamo situaciju, ali ćemo djelovati na osnovu preporuka kolega iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jesmo li spremniji nego 2014. godine?

-Svakako da jesmo To sa sigurnošću možemo reći. Vidjelo se to i u proteklom periodu kada smo imali neke manje intervencije i probleme. Vidjeli smo kako se ozbiljno pristupa svemu tome ne samo sa nivoa Federalne uprave civilne zaštite, nego i sa kantonalnih, ali i drugih agencija. Ništa se ne prepušta slučaju i mislim da je to vidljivo na terenu.