open-navfaktor-logo
search
Borba za hljeb
Strah od nestašice: U svijetu lančano spuštanje rampe na izvoz
Rat u Ukrajini uzdrmao je svjetsko tržište hrane i sve ukazuje da će ona u mjesecima koji dolaze biti skupa, ali i da će se do primarnih poljoprivrednih proizvoda sve teže dolaziti. 
21.03.2022. u 09:53
get url
text

U strahu da će ova situacija potrajati, mnoge države pokušavaju da se osiguraju dovoljnim zalihama, što je otežano usljed nemogućnosti plovidbe Crnim morem, skok cijena energenata i đubriva i neizvjesnosti u vezi sa žetvom u Ukrajini.

Ovo je očekivano budući da Rusija i Ukrajina, koje su u međuvremenu obustavile ili ograničile izvoz primarnih žitarica, zajedno drže trećinu svjetskog tržišta pšenice, pokrivaju oko 20 posto izvoza kukuruza i više od 80 postotaka suncokretovog ulja.

I prije sukoba ove dvije poljoprivredne sile, svjetske cijene hrane davno su otišle "u crveno" i probile desetogodišnji rekord. Od februara prošle godine namirnice su skupljene za oko 20 procenata. FAO je nedavno upozorio da će prave posljedice porasta cijena, posljednjih ratnih događanja u Ukrajini, moći da se sagledaju u sljedećem mjesečnom izvještaju.

U ovom strahu od globalne nestašice i daljih skupova jedna po jedna država spušta rampu na izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Strah od nestašice namirnica zavladao je iu Evropskoj uniji, gdje je Ukrajina četvrti snabdijevač primarnim proizvodima. EU proizvodi dovoljno pšenice, ali je prinuđen da uvozi kukuruz i soju, a potrošači u pojedinim državama već se suočavaju s nestašicom suncokretovog ulja, čije su zalihe na izmaku budući da im je Ukrajina bila glavni snabdijevač, prenosi Bankar.me.

Države koje su zavise od uvoza posebno je uznemirila odluku Mađarske, koja je među prvima stopirala izvoz žita, ali i još nekoliko strateških žitarica.

Njemačko udruženje poljoprivrednika je mađarsku odluku o zabrani izvoza ocijenilo kao nesolidarnu. Udruženje mlinara Italmopa iz Italije upozorilo je da postoji realna opasnost da ostanu bez dovoljno pšenice jer "ne mogu preko noći da nadomjeste nedostatke iz drugih zemalja". Pozvali su Evropsku komisiju da povuče potez i osigura slobodan protok robe na unutrašnjem tržištu EU-a. Italija se posljednjih mjeseci snabdijevala i brašnom iz Srbije jer je kupovina iz drugih izvora bila otežana i prije nego što je to zvanično.

Na sličnim mjerama ograničenja odlučila se još ranije u Moldaviji, a iz naše regije i Sjeverne Makedonije, koja je nedavno zabranila izvoz pšenice, ječma, kukuruza, sjemena suncokreta, kao i suncokretovog ulja. Bugarska je najavila da planira da poveća svoje rezerve žitarica i kupi ih ​​od lokalnih proizvođača kako bi osigurala domaće potrebe. Iako već imaju znatne zalihe, izvoz bi mogao da bude ograničen dok država ne otkupi jedan i po milion tona pšenice.

Još jedan veliki proizvođač Rumunija sada se ne odlučuje na slične poteze jer ta zemlja proizvodi 11 miliona tona pšenice, a troši svega 4,3 miliona.

I izvan Evrope veliki broj država uvodi mehanizme zabrane i kontrole zaliha, među njima i Argentina i Turska. Egipat, koji većinu pšenice uvozi iz Rusije i Ukrajine, iste nedjelje kad i Srbija objavio je da zabranjuje izvoz brašna i žita kako bi osigurao svoje zalihe usljed mogućih nestašica na tržištu zbog eskalacije ratnih sukoba. Ta zabrana odnosi se i na tjestenjine i pasulj, a mediji su preneli da će u toj zemlji zabrana ostati na snazi ​​tri mjeseca.

Posljednju u nizu mjera uvela je Rusija, koja je posebnim dekretom stopirala izvoz bijelog i sirovog šećera, do 31. augusta, ali i izvoz pšenice, raži, ječma i kukuruza u Evroazijskoj ekonomskoj uniji do 30. juna, objavio je Rojters. Antimonopolska služba u toj zemlji priopćila je da je započela kontrolu zbog sumnje o kartelskom dogovaranju cijena velikih proizvođača šećera u svijetlu naglog povećanja cijena te namirnice i nedostatka ponude na tržištu. Cijene šećera u Rusiji skočile su za 12,8 posto samo u protekloj nedjelji.

Zbog svih ovih događanja jasno je da će posljedice najviše osjetiti Evropa, Afrika i Azija, koje se oslanjaju na poljoprivredne proizvode iz crnomorskog regiona. Stručnjaci, međutim, procjenjuju da ni Amerika neće ostati netaknuta u ovoj krizi. Proizvođači pšenice se suočavaju sa sušom, ali im još veću glavobolju zadaje visoka cijena đubriva i činjenica da su Rusija i Bjelorusija ključni proizvođači potaše, važnog sastojka u proizvodnji đubriva. Zbog većih troškova proizvodnje i problema u globalnom lancu snabdijevanja moguće je da ni američki ratari neće uspjeti da ostvare maksimalne prinose žita u ovoj sezoni.

U paketu sankcija Evropske unije Bjelorusija stavljena je rampa i na uvoz potaše iako je zemlja drugi svjetski proizvođač ove sirovine, bez koje nije moguće proizvesti potrebne količine kalijumovog đubriva za proizvodnju hrane. Mediji prenose da je taj sastojak u Evropi deficitaran i da je ona bila oslonjena na uvoz iz Bjelorusije. S obzirom na to da kanadske količine ne mogu da nadoknade ruske i bjeloruske, analitičari ocjenjuju da je ovo dodatni pritisak na proizvođače hrane i sasvim izvjesno može uzrokovati dalje poskupljenje vještačkih đubriva, što lančano dovodi do novog rasta cijena hrane i nestašica.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.