Intervju je otvoren pričom o izgradnji autoputa, odnosno brze ceste od Sarajeva do Beograda. Jusko je najavio svoj razgovor sa Ahmetom Arslanom, ministrom prometa, pomorstva i komunikacija Turske. Međutim, u realizaciji ovog projekta Juskina uloga je, slobodno se može reći, minorna.

Ideja o izgradnji ove putne komunikacije nastala je na sastanku kojeg je prije nekoliko godina imao srbijanski ministar Rasim Ljajić sa predstavnicima Vlade Turske. Nakon toga, o njoj se govorilo i na susretu između Ljajića i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića.

Ko je pripremao Transportnu strategiju BiH

Na red je došlo utvrđivanje trase kroz BiH. Razgovore entitetskih ministara prometa i komunikacija jeste koordinirao Jusko, ali je rezultat, nakon višemjesečnih pregovorta, bio nula. Umjesto da dogovore jednu, na sastancima je definisano desetak mogućih trasa. Dvije su se pojavile kao najozbiljnije. Jedna je išla od Sarajeva preko Višegrada, odnosno Vardišta, a druga preko Tuzle, Brčkog i Bijeljine.

Pat poziciju nije riješio Jusko nego Recep Tayyip Erdogan, na sastanku sa Bakirom Izetbegovićem i Aleksandrom Vučićem. Predsjednik Turske je tada kazao svojim sagovornicima, članu Predsjedništva BiH i predsjedniku Srbije, da je njegova država spremna izgraditi obje trase budućeg autoputa, odnosno brze ceste od Sarajeva do Beograda.

Nakon toga uslijedila je posjeta turske delegacije našoj zemlji, koja je obišla obje trase budućih cesta. Juskina uloga u toku te posjete bila je da ih dočeka i isprati. Sve između su obavile ekipe Autocesta FBiH i Autoputeva RS, koji, zapravo, raspolažu operativnim podacima za obje trase budućih putnih komunikacija.

Jusko se pohvalio i da je za vrijeme njegovog mandata usvojena Transportna strategija BiH. Tehnički to jeste tačno. Međutim, kako saznajemo, ova strategija je već bila pripremljena mjesec dana prije Juskinog dolaska na čelo Ministarstva, u vrijeme dok se njegov stranački šef svim silama trudio da na to mjesto postavi Bakira Dautbašića.

Strategiju je, kako saznajemo, pripremila jedna konsultantska kuća, a njenu izradu je finansirala britanska Vlada.

Hvali se Jusko i pristupanjem Transportnoj zajednici i dobijanjem 50 miliona eura od Investicionog fonda za Zapadni Balkan. Ni na jedno, ni na drugo Jusko nije imao nikakvog utjecaja. Uostalom, da je imao, Vlada RS-a ne bi mogla blokirati ovo pridruživanje, kao što se desilo i zbog čega je naša zemlja pristupila ovoj organizaciji dva mjeseca nakon svih ostalih zemalja zapadnog Balkana.

U razgovoru ministar prometa kao pozitivan rezultat spominje i 50 miliona eura grant sredstava za izgradnju autoputeva i modernizaciju luke u Brčkom od Investicionog fonda za Zapadni Balkan. Istina je da su odluku o tom iznosu donijeli evropski zvaničnici i da ona nije rezultat pregovora bilo kojeg domaćeg političara.

Jusko se hvali i sa dvije milijarde eura koje će, putem kredita, biti uložene u izgradnju autoputa na Koridoru Vc. Opet greška. Ovaj iznos su, zapravo, ispregovarali stručni timovi entitetskih preduzeća za izgradnju autoputeva. Čak ni formalno potpisivanje ugovora sa međunarodnim kreditorima nije išlo preko Juskinog, nego preko Ministarstva finansija i trezora BiH.

Govori Jusko i o digitalizaciji. Međutim, i ovaj proces kasni, što Jusko i sam priznaje, jer je Ured za razmatranje žalbi naložio poništavanje tendera za drugu fazu digitalizacije. Tako je ministar u martu prošle godine najavljivao da bi u prvim mjesecima 2018. mogla biti okončana i druga faza ovog procesa. Danas je već izvjesno da niko ne zna kada bi zapravo cijelo postupak mogao biti okončan i kada bi digitalnim signalom mogla biti "pokrivena" cijela BiH.

Čak je i puštanje signala u prvoj fazi digitalizacije kasnilo zbog Juske. Podsjećamo, prvobitno je bilo predviđeno da puštanje signala bude upriličeno u septembru, ali je Jusko zaboravio da je za isti dan zakazano i polaganje kamena temeljca za most preko Save kod Svilaja. Zbog toga je prvi signal pušten tek sredinom oktobra.

Vrijedi napomenuti i da u njegov resor, a što on ne spominje, spada i Javni RTV sistem. Uspostava efikasnog sistema naplate RTV takse je već godinama "rak rana" u funkcionisanju ovog sistema. Čak smo i na posljednjem sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje dobili "packu" od Evropske komisije zbog ovog problema.

U Juskinom resoru je i pitanje Pelješkog mosta. Kako se odnosio prema ovom problemu ilustruje i podatak da je u jeku rasprava u BiH o ovom pitanju, u augustu prošle godine, ministar prometa otišao u osvajanje Mon Blana, zbog čega je na Vijeću ministara morala biti odgođena rasprava o Pelješkom mostu.

Kako do 4G mreže

U Juskinoj nadležnosti je i uvođenje 4G mreže. Prvo se godinama čekalo na usvajanje Politike elektronskih komunikacija, a sada se čeka na usvajanje odluke o načinu i uvjetima izdavanja dozvole. Zahvaljujući tome BiH je trenutno u rangu država poput Kube, Sjeverne Koreje, Afganistana, Čada..., a ispred nas su Etiopija, Kambodža, Gvineja Bisao... O razvijenim državama da i ne govorimo.

Jusko se dotakao pitanja i formiranja domaćih avio kompanija i revitalizacije BH Airlinesa. Međutim, i u samom intervjuu je istakao kako je to pitanje u nadležnosti entiteta, te da njegovo ministarstvo tu ne može puno uraditi.

Govorio je i o upućivanju polaznika iz BiH na školovanje za kontrolore leta, kako bi BiH mogla preuzeti kontrolu i nad takozvanim gornjim nebom, odnosno iznad visine od 10.000 metara. Međutim, nijednom riječju nije spomenuo eventualnu nabavku i instaliranje potrebne opreme, a s obzirom na iskustva iz procesa digitalizacije, postupak javnih nabavki je veoma važna stavka prilikom utvrđivanja bilo kakvih rokova.