Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku kako neće provoditi istragu protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a i lidera SNSD-a, zbog psovanja genocida na sastanku lidera političkih stranaka vlasti na državnom nivou (Trojka-SNSD-HDZ) u hotelu Grand u Konjicu u junu 2023. godine.

Krivičnu prijavu Tužilaštva BiH protiv Dodika podnio je Jasmin Duvnjak, delegat u Domu naroda FBiH u prošlom sazivu, koji je u prijavi naveo da je Dodik na ovaj način grubo umanjio, porekao ili pokušao opravdati zločin gencida koji se dogodio u Srebrenici 1995. godine. 

Postupajući po naredbi Tužilaštva, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prikupila je podatke s internet pretraživača, odnosno tekstove s internet portala u kojim se govori o tom incidentu.

Također, u svojstvu svjedoka saslušani su podnosilac prijave Jasmin Duvnjak, kao i ministar odbrane BiH Zukan Helez, koji je prisustvovao sastanku. 

SIPA je dostavila i službenu zabilješku u kojoj se navodi da sastanak nije audio ili video sniman, te da ne postoji transkript sa sastanka. 

- Uvažavajući navode iz krivične prijave i izvršenim provjerama iste, tokom koje je sasušan i podnosilac krivične prijave, te uvidom u druge materijalne dokaze, Tužilaštvo BiH je ocijenilo da u konkrenom slučaju ne postoji osnov sumnje za obilježje krivičnog djela izazivanje nacionalne, rane i vjerske mržnje, radora i netrpeljivosti iz člana 145a stav 3. Krivičnog zakona BiH - navodi se u odluci koju potpisuje tužiteljica Biljana Golijanin.

U obrazloženju odluke se, između ostalog, navodi i da je "potrebno da je konkretna radnja objektivno pogodna da izazove na nasilje i mržnju".

- Imajući u vidu činjenični opis radnje kod krivičnog djela iz člana 145a Krivičnog zakona BiH, morao bi sadržavati činjenice i okolnosti koje se odnose na umišljajno postupanje prijavljene osobe i koje bi sadržavale svijest prijavljenog da upućivanjem uvredljivih riječi izaziva ili može izazivati nacionalnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrepeljivost među konstitutivnim narodima, u konkretnom slučaju, a na osnovu raspoloživih dokaza u predmetu nije utvrđena ovakva namjera odnosno umišljaj - navodi se, između ostalog. 

Ističe se i kako je "sastanak bio zatvorenog tipa, da nije sniman, odnosno ne postoji transkript sastanka, te s tim u vezi nije bilo moguće pribaviti dokaze koji bi potkrijepili osnov sumnje, a u svijetlu drugih pribavljenih dokaza kao što su izjave saslušanih svjedoka, kao i uzimajući u obzir činjenicu da su mediji dalje dijelili navode uvaženog ministra Ministarstva odbane BiH, Zukana Heleza".

- Radnja izvršenja posmatra se kroz posljedice, odnosno potrebno je da su preduzete radnje kojima se stvara ili produbljuje mržnja, odnosno posljedica preduzetih radnji treba da je takva da kod javnosti stvori osjećaj potrebe za reagovanjem na izgovorene izjave, tačnije za preduzimenjem nekih društveno nedozvoljenih radnji a što se u konkretnom slučaju nakon spornog događaja nije ni desilo jer nema dokaza da je krivično djelo izvršeno na način kojim se široke narodne mase podstiču na nasilje - navodi se u odluci u kojoj se zaključuje kako prijavljeno djelo nije krivično. 

Kompletnu odluku možete pogledati ispod.