open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
INTERVJU
Ismet Ovčina: Ko će staviti ključ u bravu NUB-a, o prepisci Magode i Mesihović, kako se zaposlila Mašićeva supruga
AUTOR: Merima Čustović
23.07.2024. u 09:09
get url
text
Ismet Ovčina
Ismet Ovčina
FOTO: Faktor
Radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH) najavili su da će 25. avgusta staviti ključ u bravu, ako hitno ne budu poduzeti konkretni i odgovarajući koraci za rješavanje finansijskog stanja u NUB.
Ušli su u četvrti mjesec bez plaće, a početkom jula, uputili su dopis svim nivoima vlasti i zamolili su ih za "hitan i konkretan angažman, u skladu s nadležnostima, te jasniju i temeljitiju analizu cjelokupne situacije".
Dobili su javno prozivanje između ministra kulture i sporta KS Kenana Magode i ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Adne Mesihović. Konkretnije, Magoda je zamjerio kolegici Mesihović jer nije izvršila svoje obaveze.
Magoda je pokrenuo zakon o privremenom sufinansiranju institucija kulture BH koji je u maju ove godine stupio na snagu. Tako je ministarstvu na čijem je on čelu pripala briga o pet institucija kulture - Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka Bosne i Hercegovine, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica. Zemaljski muzej i NUB po zakonu pripadaju Ministarstvu visokog obrazovanja i nauke KS.
U vrlo otvorenom intervjuu za Faktor Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, govorio je u kakvom stanju je biblioteka, šta misli o online prepisci Magoda - Mesihović, nada li se da će aktuelna vlast iznaći rješenje, koliko je na mjesečnom nivou potrebno novca za plaće uposlenika, a koliko na godišnjem, da li u biblioteci ima korisnika, odnosno čitalaca, uspiju li zaraditi od svojih aktivnosti, ko plaća službena putovanja direktora, ali i kako je u biblioteci zaposlena supruga Damira Mašića, koja je po zanimanju akademska kiparica.
Kako komentirate javno prozivanje između ministra Magode i ministrice Mesihović? Da li je to reakcija od vlasti kakvu ste očekivali?
- Ja ne bih u to ulazio, da budem vrlo iskren. To su odnosi u Vladi Kantona Sarajevo. Jedino što imamo refleksiju na ovo naše dešavanje. Donesen je taj zakon, lex specialis sa onim punim nazivom kako tamo piše, i očito da je tu došlo do nerazumijevanja ili je nešto drugo, ali ja stvarno u to ne bih ulazio.
Jeste se čuli sa ministricom Mesihović?
- Bio sam sa ministricom Mesihović maloprije na televiziji, dali intervju. Ona je iznijela svoje stavove, ja sam iznio svoje. Ona ima dobru namjeru, moram biti iskren, u smislu traženja rješenja, ali ja se samo bojim, to je ono da treba sazvati od državnog nivoa i sve ostalo. Kao što je u saopćenju Vlade KS bilo, ona u to vjeruje, premijer Uk će da sazove taj sastanak. Međutim, mi smo prošli mnoge te stvari. Navodno će on, tako sam ja shvatio, sazvati ministricu državnu, kantonalnu, federalnu i još neke, to je njihovo pravo, i pozvat će i nas.
Kad bi se to moglo desiti?
- Shvatio sam da su već u tim procesima i da očekuju odgovor od ovih koje su pozvali. Tako sam shvatio. Ali ja moram reći, i to je dobra priča, samo je to priča za neki dugoročniji period. Konkretno je da se vidi šta se može. Mi smo sada u situaciji da je 25. august simbolični datum, kao kultura sjećanja, ukoliko ne bude određenih finansijskih sredstava, a uposlenici nisu dobili tri i po plaće, do tada će to biti četiri i još više, onda realno treba neko da razmišlja šta da radi sa tim i čak sam bio slobodan da kažem: "Mi ćemo pozvati nekoga od vas da vi to zaključate jer očito da neko želi da mi to zaključamo". A nas tjera nevolja u tom kontekstu, tjera nas očaj.
Dobili smo saopćenje od ministrice Mesihović koje smo i objavili, a gdje ona između ostalog govori da se Nacionalna biblioteka riješi kako se riješio i Zemaljski muzej - transformacija Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH u nastavnu bazu Univerziteta. To je korektno, ali to se davno trebalo riješiti jer samim tim što ste Nacionalna i univerzitetska biblioteka logično je da ste trebali pripadati i Univerzitetu. Dakle, to nije nikakva briljantna ideja, nego ono što logika nalaže.
Jesu oni konkretno rekli kako će Vam pomoći da dobijete plaće i da ne morate zatvarati instituciju?
- Meni nije niko do sada ništa govorio na tu temu. Moguće da se nešto razmišlja, da traže solucije. Za taj dio niko mi konkretno nije rekao da će biti nešto. Imamo čak i jednu priču iz Tuzlanskog kantona gdje je ministar kulture i sporta Gazić, možda je bilo i na vašem portalu ovih dana, dolazio nama u posjetu i on je apelovao na sve da ne dozvole da zbog toliko sredstava završi NUBBiH kao takav simbol, prvo kao biblioteka i drugo ovo nacionalna, jedan od simbola kulturnog identiteta BiH, koja je stradala u ratu, da dođe do zatvaranja.
A mogu vam i reći, mogu poslati taj dio, da sam, pored mnogih ostalih, dobio i podršku u pisanoj formi od CENL-a. To je Evropska konferencija direktora nacionalnih biblioteka, i oni upućuju taj dopis. Mene su pitali da li da upute na razna ministarstva i da ne bi se neko zatekao, rekao sam im pošaljite nama, pa mi ćemo dalje. To je krovna evropska bibliotečka asocijacija.
Podrška CENL - a Nacionalnoj i Univerzitetskoj biblioteci BiH
FOTO: Ismet Ovčina
Koliko Nacionalna biblioteka ima uposlenika?
- Imamo 42 + 2, dakle 42 stalna i 2 preko službe za zapošljavanje.
Koliko je to na mjesečnom nivou za plaće?
- Između 105 i 110 hiljada, otprilike 107 hiljada. Tu je plaća, topli obrok i prijevoz.
Na godišnjem nivou koliko to dođe?
- To je otprilike možda milion i tristo hiljada - milion i četristo, sa održavanjem i drugim aktivnostima. Dakle, ne samo za plaće.
Koliko od ovoga dobijete?
- U ovoj godini dobili smo 220.000 KM od ministrice Mesihović, a osim toga što je bilo predviđeno budžetom, mi smo dobili još 55.000 KM od ministra Magode za projekte.
Od ministrice Mesihović su sredstva za plaće ili projekte?
- Tih 220.000 KM je za plaće, to su dvije plaće. Pare su legle na račun i potrošene su. Mi smo isplatili plaće za tri mjeseca. Nismo primili tri i po plaće - april, maj, juni i pola jula.
Imate li neke svoje prihode? Koliko ima članova biblioteka, dolaze li studenti, koliko košta članarina, je li je uopće naplaćujete ili je besplatno?
- Naplaćujemo, ali mislim da je to sve simbolično. Studenti su oslobođeni. Ali dajte da u to ne ulazim, moramo to tačno napisati. Možete li nazvati 275-312, moju Amru, neka nazove odjeljenje gdje se učlanjuju i neka vam sve kažu tačno.
Dogovoreno, to ću njih pitati. Uglavnom, studenti koriste učionicu, posuđuju knjige, građani također?
- Da, studenti, istraživači, posebno ljeti dolaze istraživači iz drugih dijelova koje nije Sarajevo, iz nekih drugih zemalja. U Evropi se uvijek koristi i dio godišnjeg odmora da se istražuje, tako da oni koriste, posjećuju nacionalne zbirke.
Pitam Vas jer dosta ljudi nije upućeno kako funkcionišete, misle da Vi čuvate nacionalno blago i da je samo to Vaš posao.
- Mi funkcionišemo naravno kao prava biblioteka, imamo specijalne zbirke, i one se stavljaju na raspolaganje uz najavu. Naravno, ne mogu se iznositi. Jedan dio fonda se čita. Ima samo jedan dio koji se može iznijeti, ali to pitajte kolegicu Altijanu kad vam se javi o detaljima.
Dogovoreno. A službena putovanja na koja često idete pretpostavljam da su plaćena, da Vi ne morate za to davati pare? A i odakle Vam...
- Moja službena putovanja, posebno ova bibliotečka i ostalo plaća onaj ko me zove. CENL - Konferencija evropskih direktora nacionalnih biblioteka plaća. Ima godišnje najmanje jedan sastanak i oni plaćaju direktoru Nacionalne biblioteke BiH, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i jednog dijela Moldavija i Gruzija, zbog situacije i zbog odluke koja je donesena prije 20 godina. Ima odluka - nije to voli Ismeta, ne voli Ismeta. Naravno, mimo toga apliciraš na projekat da posjetiš neku biblioteku, oni vam plaćaju put, smještaj i troškove tamo hranarine.
Privatno putovanje je moje privatno putovanje. Službeni dijelovi, vrlo odgovorno tvrdim, to sve plaćaju oni koji pozivaju. Kada vas neko pozove da imate stručno, naučno izlaganje, on vam plati, kao što je u Azerbejdžanu. Bio sam tamo nekoliko puta i sve vam se plati. Ali ne ideš da igraš karte tamo, imaš predavanje tamo. U Beogradu sam lani imao jedan skup, u Hrvatskoj.
Azerbejdžan sam naveo jer smo u ovo nekoliko godina, izuzev korone, češće bili pozivani tamo, ne samo ja, ali najviše ja sa aspekta posla. Imamo memorandum o saradnji. Ili prije toga kada me je Turska pozivala, imate predavanje, pa plati vam se put. Bilo je otvaranje Predsjedničke biblioteke Republike Turske, u pozivu naravno predsjednik države i ministarstvo plaćaju put i boravak.
Mislite li da će se uspjeti riješiti Vaš problem do 25. augusta i da neće doći do zatvaranja?
- Kolektiv i ja očekujemo da će doći do zatvaranja. To svugdje govorim. Ovo je gesta iz očaja. Ljudi nisu primili plaće, faktički rade, a nema plaće. Nije prvi put. Ja se nadam da će pametni i odgovorni naći načina da interventno djeluju, ima puno nivoa. Ovih dana se puno koristi ona izreka "ako ima volje, ima i načina", pa eto ako ima volje, ima i načina i treba da se svi angažujemo, da se ujedinimo u traženju rješenja, da ne dođe do zatvaranja.
A vjerovatno postoje mogućnosti. Tako da u tom kontekstu apelujem i na ovaj način da se ne dozvoli da se eventualnim zatvaranjem biblioteke raduju oni što su je jedanput granatirali. Oni bi se najviše radovali ako su živi, a ako nisu, onda njihovi nasljednici. Jer bi rekli "plamen koji je gorio u ratu, evo sada je dogorio".
Osim što smo mi članica svih evropskih i svjetskih bibliotečkih asocijacija, vrlo aktivno u tome učestvujemo. Mi smo nacionalni spomenik države Bosne i Hercegovine. Fondovi nacionalnih zbirki su svjedoci onoga što je Bosna kroz vjekove. Možda to neko ne voli, možda to neko voli da nestane, ali onim pravim ljudima koji razumiju, koji su orijentisani i vole državu BiH, naravno i moderno bibliotekarstvo, oni će učiniti sve da do toga ne dođe i da se ne zatvori Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, da se omoguće normalni uvjeti za rad, prepoznatljivi za institucije kulture, obrazovanja i nauke, za društvo.
Da podsjetim i ovom prilikom od Ive Andrića, neko ga voli, neko ne, ali je to naš nobelovac, moramo ga poštovati, ovo sam hipotetički rekao, ali moramo ga poštovati, koji u svojoj jednoj knjizi posebno piše: "Biblioteka naša nasušna potreba".
On je o značaju biblioteka kazao i kada je dio novca od Nobelove nagrade dao za razvoj biblioteka u Sarajevu.
- Da, dao je veliki dio Nobelove nagrade za razvoj biblioteka u BiH, a u toj jednoj knjizi, on priča o tome kako je kao dječak dok je išao u višu gimnaziju silazio iz tog svog stana, nije imao sredstava, išao pred izlog neke knjižare, ima tamo piše koje knjižare, i gledao naslove i divio se. Tako je to utjecalo na njega, to njegovo dječarstvo, i taj susret sa knjigom sanjao je što prije da mogne da kupi knjigu, a nije mogao.
Internet stranica NUBBiH-a trenutno nije u funkciji?
- Nije zato što nemamo stručnjaka da to oživi, ali funkcioniše naša Facebook stranica.
Da, to sam vidjela da ste aktivni, što je pohvalno. Važno je da budete prisutni na društvenim mrežama zbog novih generacija.
- Naravno, to je jako važno.
SPomenuli ste kolektiv, koliko sam upoznata, uglavnom su tu zaposleni stručni ljudi iz struke sa dugogodišnjim iskustvom. Ali do mene je došla i informacija da u biblioteci radi supruga Damira Mašića koja je po zanimanju kiparica?
- Kod nas rade kompetentni, vrlo kompetentni stručnjaci bibliotečkih i drugih djelatnosti, ali prije svega bibliotečkih. Naravno, nijedna biblioteka nije da samo u njoj rade bibliotečki stručnjaci, to su evropska iskustva, rade informatičari, rade i umjetnici, rade u restauraciji i konzervaciji, magistri sa Akademije naše, vajari i još neki drugi.
Što se tiče toga, Nacionalna i univerzitetska biblioteka preko Službe za zapošljavanje prije nekoliko godina primila je jedan broj ovih iz te branše, s tim što je ona i zadovoljila neke druge standarde. Tako da ona radi i u digitalizaciji, položila je bibliotečki ispit i ima sve pretpostavke da radi i ona u svom resoru daje veoma značajne aktivnosti u Odjeljenju za informacije i usluživanje korisnika. A posebno ovdje naglašavam za digitalizaciju.
Mi ovih dana imamo jedan projekat sa Amerikancima, sa jednom firmom koja u cilju promovisanja kulturnog naslijeđa radi, obrađuje jedan broj naših posebnih izdanja, specijalnih zbirki stare periodike, tako da u tom projektu radi i šefica specijalnih zbirki, a radi i ova kolegica Mašić. Tako da ona ima dovoljno posla. Kolektiv je bio za to. Nije je Ismet Ovčina za ruku doveo ako neko to kaže, odmah da vam to kažem. Ali ja poštujem njen rad. Drugo, ona je odgovorna i za pripremanje saopćenja, kao PR, slanje saopćenja svim sredstvima informisanja, tako da je i to njena uloga.
Oprostite, ali da bi neko bio PR u državnoj ustanovi trebao bi završiti određeni fakultet za to, nije to baš diploma koja se stekne na livadi, mada, kod nas može i tako...
- Bravo, rekli ste to, ona radi i te poslove.
Ali kako neko ko to nije završio može raditi. Uzeli ste posao ljudima sa diplomom?
- Imala je ona tog iskustva.
Iskustvo je jedno, diploma je drugo. Od Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH se očekuje da ima kompetentne ljude na svim pozicijama.
- Nije ona PR zvanično. Ona samo pokriva saopćenja po potrebi.
To je pogrešno.
- Napišite šta hoćete. Ja sam vam rekao, došla je preko Službe za zapošljavanje, tri godine je ovdje, bila je pripravnik. Analizirao se njen rad i ostala je. Radi ona više poslova, ne samo jedan. Posebno digitalizacija, položila je bibliotečki stručni, pokriva dio ovih saopćenja, i naravno sa šeficom šta joj god ona da u sektoru informacija i usluživanju korisnika. Ona je tu angažovana i kada apliciramo za projekte da pomogne svojoj šefici. Ima tu posla.
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.