open-navfaktor-logo
search
Koalicioni dogovor iznad zakona
Čovićevo "najpametnije i najljepše biće" Stoltenbergu priča ruske priče
- Bosna i Hercegovina, koju smatramo prijateljskom zemljom, ima suvereno pravo izbora. Ali ukoliko izbor bude u korist ulaska u NATO, iako je jasno da u državi ne postoji konsenzus po tom pitanju, Rusija ima puno pravo da reaguje na ovakav hipotetički razvoj situacije u skladu sa svojim nacionalnim interesima - poručio nam je ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov početkom prošle godine u saopćenju. Slične izjave davao je i u medijskim istupima. 
20.11.2023. u 12:21
get url
text

VEZANI TEKST - Rusija je potpisima svojih ambasadora "poslala" BiH u NATO

Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, na konferenciji za medije nakon današnjeg sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, također je, poput ruskog ambasadora, rekla da ne postoji unutarnji konsenzus u BiH u vezi s NATO-om. Spomenula je da "moramo postići politički konsenzus unutar BiH" te "poštovati, kako Ustav BiH, tako i njenu ustavnu strukturu i nadležnosti i kroz dijalog i međusobno uvažavanje doći do stavova koji su jako važni za BiH kad je u pitanju saradnja s NATO-om". Taj unutarnji dijalog u BiH podrazumijeva da moramo postići konsenzus u vezi sa pitanjima "kao što su saradnja i naš vanjskopolitički cilj, a to su evropske integracije". 

VEZANI TEKST - Krišto o NATO-u: Moramo postići politički konsenzus unutar BiH

Krišto, dakle, niti u jednom momentu nije rekla da BiH ima za cilj postati punopravnom članicom NATO-a. Naprotiv, u svom obraćanju je otišla korak nazad od tog cilja, pa je rekla da je potrebno postići konsenzus u vezi sa samom saradnjom s NATO-om, dok je kao vanjskopolitički cilj BiH, prema njenim riječima, isključivo integracija u Evropsku uniju!? 

Kada se Bosna i Hercegovina odrekla svoga vanjskopolitičkog cilja - pristupanja NATO-u?

VEZANI TEKST - Faktor saznaje: Program reformi ide u NATO

Koalicioni sporazum na državnom nivou koji je potpisala aktualna vlast niti jednom rečenicom ne spominje pristupanje NATO-u, nego isključivo govori o evropskim integracijama. Može se reći da su se SNSD, HDZ i "Trojka" tim sporazumom odrekle puta BiH u NATO. Stavovi Milorada Dodika, koji igra po ruskim notama, u vezi s NATO-om odavno su poznati mada je potpisivao u korist NATO-integracija kad ga se primoralo, dok su interesi Dragana Čovića prvenstveno u vezi s izbornim zakonodavstvom. Da bi izborni zakon bio skrojen po HDZ-ovim mjerama, potreban im je i Dodik na toj strani, pa ga stoga ne treba opterećivati NATO-om.

Što se "Trojke" tiče, oni niti su imali kakav državni interes na umu, niti uvjete, niti ih je ko šta pitao. Čović i Dodik su odabrali "bošnjačku" ili "muslimansku" reprezentaciju, a oni sretni što će zasjesti u fotelje i dijeliti državne institucije na upravljanje i pokojem svom stranački podobnom čovjeku, prihvatili su objeručke i potpisali šta god im se stavilo na sto. 

VEZANI TEKST - Iz sporazuma isparilo najbitnije za državu: Gdje je za samo 15 dana "Osmorka" izgubila NATO i OSBiH?

Stoga, kada Krišto govori isključivo o evropskim integracijama a ne o euroatlanskim, ona se drži koaliciog sporazuma i dogovora Dodik - Čović. Ono čega bi se morala držati, kao predsjedavajuća Vijeća ministara, zapravo su zakoni ove zemlje. A zakoni su iznad koalicionih dogovora. 

Politički, koalicioni dogovori i konsenzusi, mogu biti takvi da im je cilj mijenjati zakone i to je potpuno politički i u svakom drugom smislu legitimno. No dok god ti zakoni ne budu promijenjeni, Bosna i Hercegovina zvanično ima konsenzus u vezi sa pristupanjem NATO-u i dužnost je njenih zvaničnika da se drže onoga što piše u zakonu, a ne internih dogovora svojih stranačkih šefova. 

U Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine u članu 84. se navodi da će Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a. To obavezuje Borjanu Krišto, kako na nivou djelovanja u tom pravcu tako i na nivou javnih istupa. Taj je zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH svojevremeno usvojen jednoglasno, kao uostalom i sve strategije i odluke koje su kasnije tretirale vanskopolitičke ciljeve BiH, među kojima je i NATO. 

VEZANI TEKST - Džaferović: Komšić i ja smo mogli za sedam dana imenovati Tegeltiju, ali tada ne bismo imali put u NATO

To što je Krišto zasjela u fotelju predsjedavajuće državne vlade bez da je iko uvjetovao Dodika bilo čime, pa i radom na NATO integracijama, prvenstveno je stvar toga što su "stigli novi pregovarači" poznati pod nazivom "Trojka". Jer, kad su neki drugi pregovarači tražili, itekako je bilo famoznog konsenzusa. Do pregovarača je...

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.