VEZANI TEKST - Šta najviše uvozimo iz Rusije i Ukrajine, koji se bh. proizvodi najčešće plasiraju u ove dvije države

Bosna i Hercegovina u 2021. godini imala je sa Rusijom i Ukrajinom ukupnu robnonovčanu razmjenu vrijednu nešto više od 410 miliona KM.

Kada je u pitanju izvoz u Rusiju, on iznosi 102 miliona KM, dok je izvoz u Ukrajinu znatno manji i on iznosi 7,4 miliona KM.

Isključenje Rusije iz SWIFT-a, globanog sistema za plaćanje, onemogućilo je kompanijama koje izvoze u Rusiju naplatu.

Privredna komora Republike Srpske stoga je uputila poziv kompanijama koje imaju problema u naplati potraživanja partnera u Rusiji i Ukrajini, a kako bi , zajedno sa Vladom RS-a pronašli rješenje za trenutnu situaciju.

-  Zaključak sastanka održanog sa predsjednikom Vlade i resornim ministrima jeste da za ona preduzeća koja imaju nenaplaćena potraživanja i imaju dokaze o tome, te garancije, Vlada preuzme obavezu ruskih, odnosno, ukrajinskih kompanija.

Dakle, Vlada bi isplatila novac preduzećima koji im duguju njihovi poslovni partneri iz Ukrajine i Rusije.  Vlada će zatim na osnovu tih garancija, kada se steknu uslovi naplatiti taj novac – pojasnio je za Faktor Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS-a.

Kako dalje pojašnjava Blagojević, prema podacima kojim trenutno raspolaže Privredna komora RS-a nenaplaćenih potraživanja je više od milion KM.

VEZANI TEKST - Ruske banke isključene iz SWIFT-a

- No, još uvijek nemamo konačnu sliku. Očekujemo da će se i tokom narednih dana javljati preduzeća kako bi prijavila te probleme, odnosno iznose koje trenutno ne mogu da naplate – kazao je on.

Blagojević dodaje da ukupno posmatrano  za sada je negdje oko 25 preduzeća  izvoze na ukrajinsko i rusko tržište iz RS-a, ali ističe kako svaku krizu možemo iskoristiti kao šansu.

- Pojedina preduzeća sada imaju povećanje narudžbi iz Rusije, posebno kada su u pitanju na primjer kruške – kazao je naš sagovornik.

No, osnovni problem sada jeste organizacija transporta robe i izbjegavanje Ukrajine kao transportne rute, koja je do sada bila najkraći put. To podrazumjeva traženje alternativnih ruta, a zaobilaženje Ukrajine povećava vrijeme potrebno za isporuku, ali i same troškove isporuke.

- Važne su i garancije naplate tih potraživanja s obzirom na otežan, čak onemogućen međunarodni platni promet sa Ruskom Federacijom.

Mi se nadamo da ova kompletna situacija neće dugo potrajati. Sada je nezahvalno bilo šta prognozirati, jer se sitacija mijenja iz dana u dan. Naša preduzeća će se ponašati u skladu sa situacijom u narednom periodu – zaključio je Blagojević.

Zvaničnih prijava kompanija Privrednoj komori FBiH, kako su nam kazali, nije bilo.

Najveće posljedice, u poređenju sa drugim industrijama, trpi farmaceutska industrija BiH, mišljenje je stručnjaka. Tokom prošle godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda u vrijednosti 138.465.000 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

VEZANI TEKST - Kako je farmaceutska industrija BiH ugrožena ratom u Ukrajini

Najviše lijekova BiH je tokom prošle godine izvocila na rusko tržište i to u vrijednosti nešto višoj od 81 milion KM, dok izvoz na ukrajinsko tržište iznosi oko tri miliona KM.

Kako su nam rekli iz kompanije Bosnalijek,  tržište Rusije je važno izvozno tržište, a Bosnalijek uspješno posluje i distribuira svoje proizvode i na tržištu Ukrajine. 

- Trenutnu situaciju vezano za dešavanja u Ukrajini pratimo i provodimo sve neophodne aktivnosti sa ciljem ublažavanja negativnih posljedica po kompaniju.

Zbog strateškog značaja kompanije za cijelu državu, očekujemo i tražimo od svih institucija u BiH prepoznaju ulogu Bosnalijeka i pomognu nam u potencijalnom prevazilaženju poteškoća – kazali su nam iz Bosnalijeka bez konkretnih odgovora o trenutnoj šteti i poteškoćama.