VEZANI TEKST - Prihodi od indirektnih poreza u prvom kvartalu veći za 22 posto

U prvom tromesječju 2022. godine prihodi od indirektnih poreza iznosili su dvije milijarde i 229 miliona maraka, a veći su za 406 miliona ili 22,29 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Također, Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u prva tri mjeseca ove godine priredila 480 miliona KM na temelju povrata PDV-a, što je za 133 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

Čavalić pojašnjava kako su se ovakvi podaci mogli i očekivati s obzirom na to da je došlo do izuzetnog poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, odnosno, inflacije.

- U kratkom roku inflacija pogoduje državi u smislu naplate prihoda, po osnovu poreza na potrošnju, a to su kod nas uglavnom indirektni porezi. Najvećim dijelom zbog poskupljenja dolazi do rasta prihoda po osnovu PDV-a i to stvara izuzetnu političku i ekonomsku odgovornost u smislu kako ta sredstva rasporediti na način da se vrate privredi i stanovništvu – navodi Čavalić.

Kako dalje pojašnjava naš sagovornik, to se može uraditi na dvije metode.

- Prva jeste aktivacija sistema socijalne podrške u smislu da se proširuju neka prava ili bude efektivnije ispunjavanje određenih prava preko budžeta na različitim nivoima vlasti – kazao je Čavalić.

Druga metoda, prema njegovim riječima, odnosi se na način da se iskoriste ta sredstva kako bi se uradile određene strukturne i ekonomske reforme.

- Onda, shodno tim viškovima, uspjela bi se nivelisati ta razlika u naplati prihoda po osnovu reformskih zakona. U kontekstu FBiH, izmjena Zakona o doprinosu na porez na dohodak u smislu da se država odrekne tih nekih prihoda podrazumijevajući da će vjerovatno i naredni kvartal imati rekordne naplate prihoda po osnovu indirektnih poreza – rekao je on.

VEZANI TEKST - Dom naroda usvojio Budžet FBiH u iznosu od 5,6 milijardi KM

Čavalić ističe kako se kalkuliše da će ova godina biti izuzetna što se tiče naplate.

Komentirajući ovogodišnji budžet FBiH, Čavalić navodi kako se on može analizirati na različite načine. No dodaje da se za bužet može kazati da je najvećim dijelom socijalni.

- Ne bih se složio da je razvojni, ali jeste socijalni u smislu da zaista unapređuje prava određenih kategorija, radi se na rastu penzija i možemo kazati da će budžet pogodovati određenim socijalnim kategorijama u smislu da im se proširuju prava ili adekvatno ispunjavaju postojeća – pojašnjava naš sagovornik.

On zatim ukazuje na dva problema ovog budžeta.

- Prvi je upitnost određenih raspodjela budžetskih sredstava, u smislu da se jasno vidi da se određenim političkim subjektima pogoduje u kontekstu njihovih kantona, općina i slično. Druga stvar je da nema inovacija, a trebalo bi da ih ima kada je vrijeme kriza, tipa digitalne transformacije, zelene agende i slično. One bi podržale brži izlazak iz krize – zaključuje Čavalić.