Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZZS), najviše su poskupjeli ogrjev te mlijeko, mliječni proizvodi i jaja, dok je značajno uvećana i cijena pojedinih vrsta mesa, povrća i sredstava za ličnu higijenu.

Samo za mlijeko je tokom 2022. godine trebalo izdvojiti 52,8 posto više, pa se litar danas prodaje za nešto manje od dva eura, dok su jogurt i ostali fermentirani mliječni proizvodi skuplji za 50,8 posto, pokazuju podaci RZZS-a.

Hrana je za godinu dana opteretila kućne budžete u prosjeku za 24,3 posto, a ponajviše mlijeko, sir i jaja – za 43,3 posto.

Junetina je skuplja za 34,4 posto, pa za kilogram treba platiti skoro 11 eura, dok se po rastu cijena izdvajaju i limun, banane, ali i crveni luk. Vozači u Srbiji u prvoj polovini januara, prema usporednim podacima, plaćaju benzin i dizel više nego većina u regiji, litra dizela je 1,747 eura, a benzina 1,389.

Službena statistika bilježi i da su i čvrsta goriva poskupila tokom 2022. godine za prosječnih 51,4 posto, a samo drvo za ogrjev za 52 posto, prenosi Index.hr.

Srpski ministar finansija Siniša Mali potvrdio je potkraj prošle godine, pozivajući se na makroekonomske podatke, da će BDP za 2022. premašiti 60,2 milijarde eura, a udio javnog duga u BDP-u krajem novembra bio je 53,7 posto i ispod nivoa preporuka iz Maastrichta.

U pogledu bruto nacionalnog dohotka (BDP), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je projekciju da će ekonomija Srbije porasti u 2022. godine za 3,3 posto, ali je umanjila prognozu rasta za 2023. godinu s četiri na 3,2 posto.

Prosječna plaća u Srbiji na isteku godine bila je oko 640 eura, uz procjene da bi u 2023. godini mogla dosegnuti 720 do 730 eura, no građani prema padu kupovne moći itekako osjećaju posljedice inflacije s kojom se suočava i cijela Evropa.