Integracije BiH u Evropsku uniju i NATO, te porast nataliteta, strateški su ciljevi Saveza za bolju budućnost, poručuje sa predizbornih skupova te stranke predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić.

- Lično ću se založiti da svaka majka koja rodi troje djece dobije status penzionera do kraja života. Znači, naš strateški cilj su Evropska unija, NATO i što više mladih penzionerki, odnosno što više rođene djece i porast nataliteta - kaže Radončić.

Naknade za porodilje i majke koje imaju troje i više djece već godinama su tema koju političari u Bosni i Hercegovini periodično "provlače" kroz medije, uglavnom u izbornim godinama. No, iako takva inicijativa u teoriji dobro zvuči, posebno s obzirom na drastičan pad nataliteta u našoj državi posljednjih godina, pitanje je koliko je zaista realno da država iz budžeta može osigurati mjesečna doživotna primanja majkama sa troje i više djece, i to na način koji predlaže Radončić - da te žene više ne moraju raditi, već mogu biti "penzionerke".

Neslavno iskustvo Crne Gore

Nešto slično pokušala je prije dvije godine uvesti Crna Gora. Naknade za majke troje i više djece crnogorske vlasti počele su isplaćivati 1. januara 2016. godine. Iznos naknada bio je 336 eura za majke koje su imale minimum 25 godina radnog staža, odnosno 192 eura za majke koje su na birou rada provele minimalno 15 godina. Naknade su trebale biti doživotne, međutim, njihova primjena bila je kratkog vijeka. Odlukom Vlade Crne Gore, ove naknade su 1. januara 2017. umanjene na 264 eura, odnosno 144 eura, da bi u junu prošle godine bile potpuno ukinute.

Više od 21.000 žena koje su bile korisnice tih naknada od tada protestima na ulicama Crne Gore traže povratak prava koja su im oduzeta.

Kako ističe ministar rada i socijalnog staranja Crne Gore Kemal Purišić, isplaćivanje spomenutih naknada za finansijski sistem Crne Gore je bilo neodrživo jer je za njih izdvajano više nego za sva druga socijalna davanja u državi.

- Dakle, propisivanjem naknada, u naš socijalni sistem uvedena je diskriminacija među ženama u pogledu pristupa ovom pravu. U sistem socijalnog staranja uvedena je naknada koja je svojevrsne penzija za žene koje su rađale, bez obzira na to da li su ikada radile, kakvog su imovnog stanja… - rekao je Purišić.

Međutim, u godinu i po primjene naknada u Crnoj Gori nije registrovan rast nataliteta, jer su naknade dobijale žene koje su u prosjeku bile stare oko 55 godina. Ukoliko bi Radončićeva inicijativa bila usvojena, jedini način da se izbjegne diskriminacija bio bi da i u BiH važi isti propis za sve žene koje imaju troje i više djece, bez obzira na njihovo godište. U tom smislu, ne bi se moglo govoriti samo o "mladim penzionerkama", kako ih naziva Radončić.

No, glavni razlog zbog kojeg je crnogorska vlada morala ukinuti vlastiti zakonski propis bio je taj što su naknade postale preveliko finansijsko opterećenje za budžet. Tako je u 2016. godini u tu svrhu izdvojeno 59,5 miliona eura, što je više nego za sva ostala socijalna davanja i boračko-invalidsku zaštitu, otprilike na nivou izdvajanja za kapitalna ulaganja na godišnjem nivou u Crnoj Gori.

Imajući u vidu da samo Federacija BiH godišnje izdvaja oko 700 miliona maraka za boračko-invalidsku zaštitu, što predstavlja najveći obim izdvajanja u jugoistočnoj Evropi, doživotne naknade kakve predlaže Radončić predstavljale bi dodatno opterećenje za budžet i morala bi se posebno iznaći sredstva u tu svrhu.  

Finansijska pomoć države u vidu naknada porodicama sa više djece je svakako potrebna, no penzionisanje žena u punoj radnoj snazi, koje zagovara Radončić, za društvo može biti i kontraproduktivno. Izvlačenjem mladih žena sa tržišta rada dugoročno se ugrožava održivost penzionog fonda i adekvatnost penzija. Također, neslavno iskustvo u Crnoj Gori pokazalo je da se nakon uvođenja naknada drastično povećala fiktivna registrovana nezaposlenost starijih žena, podstaknutih očekivanjem da na taj način dobiju naknade, a ne posao.

Nejednake porodiljske naknade u FBiH

U BiH svake godine između 32 i 35.000 porodilja ostvaruje pravo na porodiljsku naknadu. Visina naknada u Federaciji se razlikuje od kantona do kantona, a majke se već godinama pokušavaju izboriti za jedinstven iznos naknada. Veliki broj žena uopće ne uspije ostvariti ovo svoje pravo, a glavni razlog je nedostatak novca u budžetima.

Za realizaciju inicijative SBB-a, čiji je cilj porast nataliteta, morao bi, dakle, pored političke volje postojati detaljno razrađen plan na svim nivoima vlasti. Preduvjet za to je da se - za početak - barem ujednače porodiljske naknade u svim kantonima u FBiH.    

I druge države u regionu bore se na razne načine protiv "bijele kuge". Odlukom Vlade Srbije, od 1. jula ove godine svaki par koji dobije jedno dijete dobija jednokratnu pomoć od 100.000 dinara (847 eura). Za majke koje rode dvoje djece, stimulacija se isplaćuje 24 mjeseca u iznosu od 85 eura mjesečno, dok će svaka žena koja rodi treće dijete primati od države 102 eura mjesečno u toku deset godina.