Potom je nastavio: 

- Ali sam čuo od ljudi iz zdravstvenog sektora krik u kojem su molili da im se da bar jedan vikend u kojem oni mogu uzeti malo daha kako bi mogli dalje nastaviti se baviti svojim poslom. Dakle, to je bio ozbiljan vrisak ljudi iz zdravstsvenog sistema koji su zatražili dva ili tri dana lockdowna kako bi se barem djelimično stvari u Kantonu Sarajevo smirile. 

Kao predsjednik Naroda i pravde, Konaković jeste učestvovao u donošenju odluke o dvodnevnom, nazovimo ga lockdownu, samim tim što su njegovi ministri učestvovali u donošenju takve odluke. Političku ogovornost Konaković snosi, bili efekti pozitivni ili ne, a teško da se tu išta pozitivno može očekivati jer se radi o prekratkom periodu i vrlo površnom rješenju. Da li je i na koji način lično sugerirao da ne treba ići u lockdown, da li su se njegovi ministri oglušili na takve upute, šta su im rekli drugi članovi Vlade poput ministra zdravstva Harisa Vranića te kako je zaista izgledala sjednica Vlade na kojoj je donesena odluka, nešto je o čemu javno mogu posvjedočiti samo učesnici te sjednice. Za sada o tome pričaju po kuloarima. 

Istina je da nikakvi zdravstveni radnici nisu tražili "bar jedan vikend u kojem oni mogu uzeti malo daha kako bi se mogli nastaviti dalje baviti svojim poslom". Zdravstveni radnici će testirati, primati pacijente i brinuti se o njima ovog, kao i svakog vikenda. "Malo daha" uzet će samo ugostitelji i radnici u nekim drugim privrednim granama. 

"Ljudi iz zdravstvenog sistema" nisu tražili "dva ili tri dana lockdowna kako bi se barem djelimično stvari smirile", jer ljudi od struke znaju da taj period ne znači ništa. Ali, u tome i jeste problem. Ljude iz zdravstvenog sistema niko ništa i nije pitao, jer da jeste stvari bi bile potpuno drugačije. 

Takozvani dvodnevni lockdown osmislili su u Fortinoj vladi i u Kriznom štabu Ministarstva zdravstva KS na čijem je čelu ministar Haris Vranić. Samim tim oni i snose svu odgovornost. Napomene radi, sastav Kriznog štaba je dolaskom "Četvorke" na vlast u KS izmijenjen pod izgovorom da su donosili loše odluke. Kakvog efekta imaju odluke aktuelne ekipe, to zorno ilustiraju statistički podaci o broju zaraženih, hospitaliziranih i umrlih u KS. 

Doc. dr. Rusmira Baljića, šefa Klinike za infektivne bolesti KCUS-a, nedavno smo pitali upravo o Kriznom štabu i mjerama. 

- Dr. Haris Vranić imenovao je sebe za predsjednika Kriznog štaba KS. U sastav Kriznog štaba ovaj put nisu ušli predstavnici zdravstvenih ustanova KS koje rade najveći broj COVID-19 pacijenata tako da u Kriznom štabu sada nema predstavnika KCUS-a, kao najveće zdravstvene ustanove u KS, koja je jedina od početka zbrinjavala i hospitalizirala pacijente sa COVID-19, a i trenutno zbrinjava najveći broj i to najtežih bolesnika. Istovremeno, ni najveći autoriteti u oblasti infektologije, anesteziologije, pulmologije, urgentne medicine, kao ni ja, te mr. sci. dr Adem Zalihić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS, koji su ranije bili član Kriznog štaba, nisu dobili mjesto u sastavu novog Kriznog štaba. Stječe se utisak da se pri sastavljanju novog Kriznog štaba uopće nije vodilo računa o stručnosti, nego da su u obzir uzimani neki drugi kriteriji – kazao je Baljić.

Ne treba izgubiti iz vida činjenicu da su upravo ljekari, kao i Krizni štab Ministarstva zdravstva FBiH, sedmicama ranije alarmirali i upozoravali da epidemiološka situacija u KS ide na gore. Sedmicama se nije poduzimalo ništa, da bi se tek nedavno u Vladi KS "uhvatili za glavu" i počeli donositi kakve-takve mjere.

Kad se sve sagleda dvodnevni lockdown sad je samo pokušaj gašenja požara čašom vode dok vatra guta cijelu kuću.