- Onog trenutka kada počne životni ciklus usvanja novog zakona o akcizama, vladajuća struktura koja bude donosila pomenuto zakonsko rješenje, odredit će koji će to proizvodi u Zakonu biti pomenuti kao akcizni i sa kojim stopama će biti posebno oporezovani. Dakle, u vom trenutku se to još uvijek ne zna, a s obzirom da se tek u septembru ove godine planira dodatno početi raditi na pripremi prednacrta ovih zakonskih rješenja, ne zna se na koje će se proizvode uvoditi akcize i još se ne zna kada će se krenuti u proceduru usvajanja – izjavio je za Faktor Ratko Kovačević, načelnik odjeljenja Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Radna grupa za izradu zakonodavstva iz oblasti akciza, imenovao je direktor UIO, Miro Džakula u procesu je sačinjavanja prednacrta zakona o akcizama i Pravilnika o primjeni zakona o akcizama koji bi trebali biti  usklađeni sa važećim direktivama EU iz ove oblasti, dodaje naš sagovornik.

- U okviru IPA projekta koji se trenutno provodi u Upravi planirano je da se dodatno radi na pomenutim prednacrtima propisa u septembu 2021. godine. Usklađivanje propisa sa direktivama je od značaja što će BiH i u ovoj oblasti približiti pravnoj stečeveni Evropske unije, te će na taj način omogućiti razdoblje prilagođavanja poreznih obveznika i UIO za nova pravila koja se odnose na kretanje akciznih prozivoda, koja će se primjenjivati po ulasku u EU sa ostalim zemljama članicama. Nacrti pomenutih propisa će po sticanju uvjeta za to biti dostavljeni na javnu raspravu odnosno provest će se propisane procedure za donošenje ovih propisa. Kad je u pitanju prednacrt zakona o akcizama i Pravilnika o primjeni zakona o akcizama, radna grupa će uvrstiti sve ono što definišu direktive EU koje govore o akcizama. Dakle, to se odnosi na akcizne proizvode i sve potrebne procedure – pojašnjava Kovačević.

Nakon što je objavljena informacija da bi Bosna i Hercegovina uskoro trebala dobiti izmijenjen zakon o akcizama došlo je do burne reakcije od ekonomista do građana, koji tvrde će ovaj zakon imati isključivo funkciju da uzme što više para iz džepova građana i privrede kako bi se nastavio održavati preglomazni i neefikasni državni aparat.

Isto pretpostavlja i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Futura.

- Udruženje potrošača nije protiv akciza, nego protiv načina koji se prikupljena sredstva troše. U posljednjih deset godina od raznih akciza na gorivo država je inkasirala više od 10 milijardi maraka. Od ovih sredstava moglo se napraviti tri autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu. Međutim, od tih akciza se plaća polog kako bi smo uzeli kredite od nekoga drugog. To nema veze sa zdravim razumom. Akcizama smo uništili domaću duhansku proizvodnju, a crno tržište duhana i cigareta diglo se do neba. Od akciza bi građani trebali imati benifite, a dobijemo negativne povratne efekte. To je primjer brutalno lošeg upravljanja u državi i sva sredstva idu u javnu potrošnju i raspodjele se na općine, kantone i entitete – poručuje Bago.