Udruženje dioničara Bosne i Hercegovine uputilo je dopis Sarajevskoj berzi u kojem se između ostalog problematizira njen rad, ali izražava i zabrinutost za buduće poslovanje. Predsjednik Udruženja Rizah Softić osvrnuo se na trgovinu koju bilježi Sarajevska berza, naročito u posljednjih nekoliko mjeseci.

- Otkada je Matej Živković prije nekoliko dana iskazao bojazan da Sarajevskoj berzi prijeti opasnost da se ugasi jer je promet iznosio nula maraca - naglašeno je u pismu Udruženja dioničara BiH, direktoru SASE.

U Federaciji postoje samo četiri osobe koje se bave brokerskim poslovima. Uz to trgovina vrijednosnim papirima je po obimu ispod minimuma. S tim u vezi pitaju Kurbegovića.

- Da li će s obzirom na ovo berza prestati sa radom. Ogromnu većinu transakcija na berzi čine aplikacije. Da li će se s obzirom na ovo i dalje aplikacije smatrati manipulacijom - navodi se u saopćenju koje potisuje predsjednik UDAU-a BiH Softić Rizah.

Sarajevska berza stabilna kompanija

Tarik Kurbegović odgovorio je dioničarima i potvrdio za Faktor da Sarajevska berza neće prestati sa radom i pojasnio:

- Berza neće prestati sa radom. Ona je finansijski stabilna kompanija i redovno ispunjava svoje obveze. Sarajevska berza je privatna kompanija s javnim ovlaštenjima. Primarni cilj berze nije ostvarivanje profita, nego besprijekorno funkcioniranje sistema povezivanja ponude i potražnje za vrijednosnim papirima, u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, te pravilima berze. Mi smo elektronička platforma preko koje naši članovi (profesionalni posrednici i banke) obavljaju trgovinu u ime svojih klijenata i u svoje ime.

Iz svega navedenog vidi se da berza nema nikakvog direktnog dodira s investitorima, niti ima ikakvog direktnog kontakta, te stoga nije bilo kakvu funkciju animiranja investitora za trgovinu.

U pogledu finansijske situacije, Sarajevska berza je u posljednjih 11 godina, koliko sam na čelu ove institucije, poslovala pozitivno, osim jedne godine kada je ostvaren negativan finansijski rezultat. Međutim, s obzirom na dobit iduće godine, koja je već premašila negativan rezultat te likvidnost nije upitna i ona bi bila još veća da nije bilo podjele dividende dioničarima u prethodnim godinama.

Napominjemo da je negativan trend prisutan od početka ove godine, koji i dalje traje, u ovom intenzitetu i vremenskom trajanju do sada nije bio zabilježen na domaćem tržištu.

Tačno je da je promet na SASE u posljednjem periodu često simboličan. U osnovi, promet na berzi nastaje spajanjem kupovnih i prodajnih naloga klijenata brokerskih kuća koji žele da kupe ili da prodaju vrijednosne papire. Nedostatak prometa ukazuje na nedostatak investitora koji su spremni trgovati.

Dubljom analizom dolazimo do više različitih mogućih razloga za ovo stanje. Jedan od važnijih faktora je svakako smanjeni broj članova berze (profesionalnih posrednika i banaka) od početka ove godine. Jedna brokerska kuća je početkom godine privremeno izgubila dozvolu za obavljanje poslova profesionalnog posredovanja. U međuvremenu ta kuća je promijenila svoju djelatnost, odnosno ne bavi se više posredovanjem u prometu vrijednosnim papirima. Pri tome valja naglasiti da je predmetna brokerska kuća imala veliki udio u ukupnom prometu ostvarenog putem berze. Ubrzo nakon toga i druga brokerska kuća se povukla sa tržišta.

Svi klijenti ovih profesionalnih posrednika sada moraju svoje vrijednosne papire i novac prebaciti kod drugih članova berze. To iziskuje vrijeme i nije izvjesno da će svi ti klijenti i dalje nastaviti trgovati na domaćem tržištu.

Oduzimanje dozvola

Istovremeno, došlo je do oduzimanja dozvole za upravljanje zatvorenim investicijskim fondovima za neka društva za upravljanje fondovima. Predmetni fondovi su dati na upravljanje njihovim depozitarnim bankama do pronalaska novog društva za upravljanje. Investiciona aktivnost ovih fondova u prijelaznom periodu je vrlo mala. Budući da na domaćem tržištu kapitala nemamo privatnih penzionih fondova, vrlo malo učešće osiguravajućih društava na tržištu kapitala, ovakav poremećaj kod jedine kategorije institucionalnih investitora na domaćem tržištu sigurno ima negativan utjecaj na obim trgovanja.

Tržište će se srednjeročno adaptirati na ove promjenje, kao što je to i do sada uvijek bio slučaj. Specifičnost ove sadašnje situacije je što su se značajne promjene desile u relativno kratkom vremenskom periodu, što otežava povratak u ravnotežu.

Negativan trend na domaćem tržištu s pravom zabrinjava sve. Razlozi za ovu situaciju su brojni. Više bih se fokusirao na rješenje ove situacije, koje je po nama vrlo jednostavno: formiranje radne grupe za praćenje razvoja tržišta kapitala u FBiH od Vlade FBiH, gdje bi osim predstavnika Vlade članovi bili i predstavnici najvažnijih institucija domaćeg tržišta kapitala.

Za to postoji Komisija za vrijednosne papire FBiH koja taj posao obavlja. Sve institucije bi predstavile svoje ideje za razvoj tržišta radnoj grupi, koja bi na osnovu prijedloga formulisala kratkoročne, srednjoročne i dugoročne planove.

SASE ima četiri člana što je daleko od historijskog maksimuma 2007. godine kada je berza imala 20 članova. FBiH redovno putem SASE-a prikuplja kratkoročna i dugoročna finansijska sredstva za svoje funkcionisanje i svoj razvoj. Slično važi i za Kanton Sarajevo koji je više puta izlazio na tržište i uspješno plasirao svoje obveznice, ali i za neka privredna društva poput Autocesta FBiH.

Pod pojmom namjerne aplikacijske transakcije podrazumijeva se poseban tip transakcija koje su članovi berze unosili u berzanski sistem trgovine kao gotovo transakcije. Ove transakcije su zabranjene još u junu 2003. godine. Ono što vi nazivate aplikacijama su jednostavno transakcije koje su zaključene spajanjem dva naloga koji su izdati unutar jedne brokerske kuće. Ovakve transakcije nisu ništa manje ili više podložne pokušajima manipulacije tržišta nego transakcije koje nastaju spajanjem naloga različitih članova berze.

Vrlo je bitno zajedničko djelovanje svih institucija i udruženja na domaćem tržištu kapitala, uključujući i udruženja koja okupljaju i predstavljaju male dioničare. Samo zajednički možemo prevladati trenutnu situaciju i unaprijediti domaće tržište kada država stvori bolji i stabilniji ambijent za njegov daljni razvoj - zaključio je direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović.