Kako javlja BBC, oko šest hiljada naučnika, među kojima su brojni i iz Velike Britanije, potpisalo je izjavu u kojoj se tvrdi da zatvaranje građana može imati ogromne štetne posljedice po psihičko i fizičko zdravlje pojedinaca, ali i nanijeti štetu cijelom društvu.

Smatraju kako bi pažnja trebala biti usmjerena na zaštitu najslabijih i najranjivijih, dok bi velika većina zdravih ljudi trebala nastaviti normalno živjeti.

Najsiromašniji bi bili najviše pogođeni

No, potpisana deklaracija podijelila je naučnu javnost. Naime, dio naučnika ne slaže se s njom te tvrdi da bi ciljaniji pristup mogao otežati zaštitu onih koji su u najrizičnijim grupama.

Ujedno, pribojavaju se da bi mogao porasti rizik za sve usljed mogućih komplikacija od koronavirusa.

Pobornici liberalnijeg pristupa suzbijanju zaraze tvrde pak kako bi novo zatvaranje populacije moglo nanijeti nemjerljive štete, a među poznatijim potpisnicima deklaracije poznate i kao Deklaracija iz Great Barringtona (imenovana po gradu u američkom Massachusettsu gdje je nastala) su i ljekari angažirani u popularnim televizijskim emisijama poput dr. Phila Hammonda i dr. Rosemary Leonard, kao i brojni visokopozicionirani članovi Britanskog ljekarskog društva.

Peticiju su još potpisali i dr. Sunetra Gupta, epidemiologinja s Oxforda, zatim psihologinja prof. Ellen Townsend sa Univerziteta u Nottinghamu, te naučnik dr. Paul McKeigue čija je specijalnost predviđanje modela širenja zaraza.

Kako piše BBC, oni smatraju da bi politika zatvaranja građana sve dok vakcina ne bude dostupna nanijela nepopravljivu štetu društvu u cjelini, pri čemu bi najsiromašniji bili najviše pogođeni.

Među direktnim očekivanim posljedicama zatvaranja mogu se, kažu, očekivati pad vakcinisane djece, ali i kvalitete zdravstvene zaštite za srčane bolesnike i pacijente s malignim bolestima.

Ističu kako je rizik od koronavirusa 100 puta veći kod starijih i dojenčadi, dok je, primjera radi, za djecu i mlade obična gripa mnogo opasnija od COVID-19.

Napominju i kako sve veći broj ljudi razvija imunitet na koronavirus, čime se smanjuje rizik i za one najrizičnije.

No, to ne znači da ovi naučnici smatraju kako se treba posve opustiti.

Predložili su niz mjera kojih bi se trebalo pridržavati kako bi rizik ostao na razumnom nivou.

Preporučuje se redovno testiranje radnika u domovima za starije kao i zapošljavanje onih koji su dokazano stekli imunitet.

Također, penzioneri koji žive sami trebali bi imati mogućnost dostave namirnica kako bi minimalizirali kretanje na otvorenom.

Napominju i esencijalne mjere, poput redovnog pranja ruku te ostanka kod kuće ako se osoba ne osjeća dobro.

Nejasno razvija li se "imunitet krda"

Naučnici i medicinski stručnjaci tvrde kako bi mladi ljudi koji ne pripadaju rizičnim grupama trebali normalno nastaviti raditi, škole i fakulteti ostati otvoreni, a sportske i kulturne aktivnosti se nastaviti.

Ne preporučuju ni zatvaranje kafića i restorana.

Dr. Stephen Griffin s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Leedsu kaže kako treba znati da su zabilježeni brojni slučajevi dugotrajnih posljedica po oboljele čak i u slučaju vrlo blagog oblika bolesti, poput dužeg umora i boli u zglobovima.

Dr. Simon Clarke, molekularni biolog sa Univerziteta u Readingu, podsjeća pak kako je još uvijek nejasno razvija li se zaista "imunitet krda".

- Potreban nam je imunitet koji je trajan, a mi još uvijek ne znamo koliko dugo traje imunitet onih koji su prebolili virus – naglasio je Clarke, dodajući kako je najvjerovatnije da imunitet stečen prebolijevanjem COVID-19 nije trajan, i da je moguće da osoba ponovo oboli, ali tada sa slabijim simptomima.