Evropski dan doniranja organa obilježava se svakog oktobra, a svake godine se po izboru Vijeća Evrope u nekoj od zemalja članica organizira glavna proslava. Države su okupljene u zajedničkom projektu "Razvoj smjernica za organizaciju Evropskog dana darivanja".

Ideja za kreiranje Evropskog dana darivanja i presađivanja organa potekla je od Vijeća Evrope 1998. godine. U osnovi ove ideje je želja da pomogne svake godine različitim državama članicama da potaknu unutar svoje zemlje razgovore i osigura informacije o doniranju organa nakon smrti,  te pravne i medicinske mjere kako bi svaka osoba mogla odlučiti o doniranju i obavijestiti svoje bližnje o tome. 

Doniranje organa još uvijek je tabu tema u Bosni i Hercegovini. Predsjednica Donorske mreže BiH prof. dr. Halima Resić ističe da u BiH još nije razvijena svijest o značaju doniranja organa nakon moždane smrti, a Donorska mreža ulaže ogromne napore u aktiviranje građanja da potpišu donorske kartice.

Ove godine se Evropski dan doniranja organa obilježava 28. oktobra u Sarajevo City Centru (SCC),  u terminu od 12 do 14 sati. Ovogodišnji slogan kampanje je "Budite spremni spasiti živote, postanite super heroj! Kažite DA donaciji organa, tkiva i ćelija".

- Svaka potpisana donorska kartica spašava jedan i više života. Nažalost, građani u BiH još uvijek nisu dovoljno svjesni značaja doniranja organa nakon moždane smrti. U svijetu se mnogo ulaže u ove kampanje, u animiranje građana, dok u Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Velika podrška u dizanju svijesti o značaju doniranja organa su mediji, koje pozivamo da nas podrže i daju svoj doprinos našem radu. Kolege iz Donorske mreže i ja bićemo na raspolaganju za pojašnjenja svim građanima koji budu zainteresirani za potpisivanje kartica. Trudićemo se dati odgovore na sva pitanja i dileme koje imaju. Učesnici u obilježavanju su i predstavnici Federalnog  ministarstva zdravstva i Udruženja dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH  i KS – kazala je dr. Resić.

Prof. dr. Resić predsjednica je i Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju organa. Kako kaže, ovo Udruženje aktivno radi na razvoju nefrologije u BiH, zbog čega su dobili i značajna priznanja Svjetskog i evropskog udruženja nefrologa.

- Na prevenciji hronične bubrežne bolesti se u BiH vrlo malo radi. Nažalost, u BiH postoji ustaljena praksa da pacijenti ne rade redovne kontrole, ignorišu probleme koje imaju, te se javljaju ljekarima u poodmakloj fazi oboljenja bubrega. Naše Udruženje radi redovne edukacije ljekara ali i građana. Prošle sedmice smo uspješno organizirali XIII Nefrološku školu u Tešnju, gdje smo okupili stručnjake iz oblasti nefrologije, dijalize i transplantacije organa. Veliki je interes nefrologa BiH za ovu školu, s obzirom da pored eksperata iz BiH učestvuju i mladi nefrolozi BiH i profesori iz Hrvatske. Hrvatska je vodeća zemlja u broju urađenih transplantacija u svijetu  i broju donora na milion stanovnika. Jedan od predavača na ovogodišnjoj Nefrološkoj školi bio je i prof.dr.Željko Župan, šef intenzivne njege u KBC Rijeka, koja je vodeća po broju donora u Hrvatskoj. Svaka edukacija je prilika da razmjenimo stručna mišljenja, usaglasimo izrade informativnih brošura za građane, dogovorimo naredne aktivnosti. Veliki uspjeh je da od 2017. godine jednom od najvećih nefroloških organizacija, Balkanskim udruženjem nefrologa, predsjedava nefrolog iz BiH. Ogromno je to priznanje bh. nefrologiji - istakla je prof.dr.Resić.

Ovogodišnja kampanja doniranja organa u BiH bazirat će se na upoznavanju javnosti s dostignućima transplantacijske medicine i važnosti odluke o darivanju organa poslije smrti, izražavanja podrške i solidarnosti prema onima koji čekaju na presađivanje organa te zahvalnosti i poštovanja svim darivateljima i njihovim obiteljima, koji su plemenitim činom spasili druge živote.

- Presađivanje organa i tkiva uspješna je metoda liječenja bolesnika. Najveći problem predstavlja nedostatak organa i tkiva prikladnih za presađivanje. Naime, porast broja darivatelja organa posljednjih 15 godina iznosi svega dva posto godišnje, dok broj bolesnika na listama čekanja raste za oko 15-20 posto godišnje. Trenutno je na listama čekanja u Evropi više od 50.000 ljudi od kojih će 30 posto dobiti presadak, a 35 posto će umrijeti čekajući organ - ističe prof. dr. Resić.