U organizaciji Rusko-balkanskog centra za javnu diplomatiju, čije Koordinaciono vijeće čine značajne ličnosti Rusije i balkanskih zemalja, uz učešće članova Savjeta i pozvanih gostiju, 12. novembra u Voronježu, na Voronješkom državnom univerzitetu, održan je prvi Rusko-balkanski samit narodne diplomatije.

Na samitu su učestvovali predstavnici Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, predstavnici Voronješke regionalne i gradske uprave, predstavnici sveštenstva, rektori voronjeških univerziteta, naučnici, političari, novinarska zajednica i mnogi drugi.

Tokom Samita govorilo se o različitim temama- kulturne, ekonomske, duhovne, naučna saradnja, do sigurnosnih pitanja.

Među brojnim ličnostima koje su učestvovale na Samitu, posebno se izdvaja jedno ime- moderatorica Elena Guskova. Kada se zaviri u njenu biografiju, te prečešljaju neke od aktivnosti u protekle tri decenije, jasno je da se radi o jednom od vodećih ruskih igrača na području Balkana, zaduženoj za prikazivanje Srba žrtvama, izvrtanje historijskih činjenica, negiranje haških presuda i širenje ruskog utjecaja na našim prostorima.

Elena Guskova je zvanično voditeljica Centra za proučavanje moderne balkanske krize, koji djeluje pri Institutu za slavistiku Ruske akademije nauka.

Doktor je historijskih nauka, strani član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU), strani član Akademije nauka Republike Srpske te članica Senata Republike Srpske. Nosilac je odlikovanja Republike Srpske Orden Njegoša II stepena, koji je dobila 1997. godine.

Orden Njegoša je, podsjećamo, ustanovljen 1993. godine sistemom odlikovanja Republike Srpske definisanim Ustavom RS. Njime se odlikuju pojedinci, preduzeća, ustanove i druge organizacije za izvanredne radne podvige i zasluge u privredi, nauci i kulturi te duhovnom razvitku i općem napretku Republike Srpske.

Guskova je također birala ruski tim advokata koji su branili ratnog zločinca Ratka Mladića u Haškom tribunalu, a članica je Ruskog komiteta za spašavanje i zdravlje Ratka Mladića.

U januaru 2015. godine, posjetila je ratnog zločinca Vojislava Šešelja, nakon povratka iz Haga, u njegovoj porodičnoj kući gdje ju je ugostio na ručku.

Govoreći prošle godine na beogradskoj promociji knjige "General Mladić: posljednja bitka, uspomene, intervjui, dokumenti" na ruskom jeziku, rekla je da ona "predstavlja svjedočanstvo o Ratku Mladiću - čovjeku kojeg cijela Rusija smatra herojem, vrlo časnim oficirom i vojskovođom". Za Guskovu, Srebrenica je podvala Zapada i islamskih zemalja.

Bivša istražiteljica Haškog suda i profesorica Univerziteta u Amsterdamu Nevenka Tromp u jednom od medijskih istupa naglasila je kako je Guskova pred Haškim sudom bila višestruki svjedok u korist brojnih optuženika.

-Na ruskom i srpskom jeziku svojim radovima stvara jednu paralelnu naraciju. Mislim da se treba shvatiti da dok se god na Balkanu raspravlja o dobrim i lošim posljedicama ovih suđenja srpski nacionalisti potpomognuti i ruskom Akademijom nauka i umjetnosti, a gospođa Guskova je članica te Akademije, već se stvara jedna naracija o ratovima i suđenjima koja ide u prilog srpskim osuđenicima i srpskoj politici devedesetih- pojasnila je Tromp.

Pune dvije decenije Guskova predvodi antihašku kampanju, u kojoj se Haški tribunal naziva političkim i nepravednim, koji sudi samo Srbima.

Devedesetih godina bila je savjetnik specijalnom izaslaniku generalnog sekretara UN-a Jasušiju Akašiju, i koautor je 14 tomova o balkanskoj krizi.

O Akašijevoj sramnoj ulozi zbog čega nikada nije odgovarao, u padu Žepe i Srebrenice jula 1995. godine ne treba puno govoriti. Dovoljno je podsjetiti na njegovu izjavu, a s obzirom da mu je Guskova bila savjetnica, ne čudi što se tako ponašao i nije poduzeo ništa da spasi Bošnjačke iz zaštićenih zona UN-a.

Sedam dana prije pada Žepe,19. jula 1995. godine, Jasuši Akaši, posebni izaslanik generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju, rekao je novinarima, nakon sastanka sa NATO izaslanicima u Briselu, da UN "nisu u poziciji da fizički zaštititi enklave" i dodao:

-Žao mi je zbog pada Srebrenice i neminovnog pada Žepe- kazao je Akaši.

Glavna područja djelovanja Centra koji vodi Elena Guskova su proučavanje uzroka, sadržaja i posljedica propasti federacije i krize s kraja 20. i početka 21. stoljeća na prostoru bivše Jugoslavije, uloga međunarodnog faktora u tim procesima, moderni društveno-politički procesi na Balkanu u zemljama bivše Jugoslavije.

Jedna od aktivnosti je i objavljivanje dokumenata o problemima krize i razvoju novih država na postjugoslovenskom prostoru, te savjetovanja, stručne procjene, komentari u medijima i naučne analize događaja na Balkanu.