Tribina u Mostaru

Alija Izetbegović nije bio samo državnik i političar, već i izgrađen mislilac

Objavljeno: 30.10.2018. u 21:27 Autor: A. Bečić-Šuta

Nije se on politikom bavio na način da se pokušava unutar određenog sistema etablirati i zadovoljiti potrebe određene funkcije i pozicije. On se politikom bavio suštinski, ističe prof. Admir Mulaosmanović

Sa tribine u Studentskom hotelu Mostar FOTO: FAKTOR

 "Alija Izetbegović – državnik i mislilac" naziv je tribine koju je u utorak uveče organizirala Karađoz-begova medresa Mostar, u povodu obilježavanja 15. godišnjice od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića.

U prepunoj sali Studentskog hotela Mostar, o Aliji Izetbegoviću, njegovoj viziji i političkom životu govorio je prof. Admir Mulaosmanović, koji je doktorirao na temu "Političar Alija Izetbegović – Od osnivanja SDA do povlačenja iz Predsjedništva BiH".

Foto: Faktor

Mulaosmanović je rekao da je Izetbegović bez sumnje, pored toga što je bio državnik i političar, bio i izgrađen mislilac, što je činjenica koja ne smije biti zanemarena.

- Nije se on politikom bavio na način da se pokušava unutar određenog sistema etablirati i zadovoljiti potrebe određene funkcije i pozicije. On se politikom bavio suštinski. On je mijenjao tokove i bio onaj koji je snažno utjecao na puno toga što se unutar društva, unutar države, unutar međunarodnih odnosa, ako hoćete, događalo. To je ono  što razdvaja državnika od običnog političara. Izetbegović je bio državnik u punom smislu te riječi - kazao je Mulaosmanović.

Smatra kako okolnosti sa kojima se Alija Izetbegović nosio za vrijeme svoga djelovanja nisu bile nimalo lahke.

- U prvom redu dolazi do smjene paradigmi, smjene društvenih poredaka, pada Sovjetskog Saveza, pada Jugoslavije, nestanak socijalizma, komunizma kao ideologije. Nestanak Jugoslavije kao takav je bio zastrašujuće breme za BiH, posebno za bošnjački narod i njegove lidere. Trebalo je naći moduse kako očuvati državu i narod, što nije bilo nimalo jednostavno - pojašnjava Mulaosmanović.

Međunarodni kontekst nije bio naklonjen, kao što nije ni danas, naglašava profesor, ali tada je jedan mali narod i jedna ne toliko značajna republika u tom novom kontekstu bila pred nestankom i trebalo se odrediti prema svemu tome.

- Izetbegović je u tom smislu vodio veliku borbu. S jedne strane na domaćoj sceni pokušaj spašavanja biološkog supstrata bošnjačkog naroda i očuvanja multietničke, multinacionalne BiH, a s druge strane zadobivanja prijatelja i onih koji će podržavati tu ideju opstanka BiH na tim osnovama - ističe Mulaosmanović. 

Uz velike žrtve i odricanja, ističe, postignut je uspjeh.

Profesor Mulaosmanović je govorio, između ostalog, i o tome kako se Izetbegović izdigao nakon agresije nad BiH iznad polarizacije koja je u našem društvu postojala te podržao inicijativu Srpskog građanskog vijeća da se Srbi priznaju kao konstitutivni unutar Federacije, što je kasnije imalo neke druge reperkusije.

- To je posao državnika. On je 1997. godine to prepoznao i radio na tome, pa je njegovom apelacijom prema Ustavnom sudu došlo do konstitutivnosti sva tri naroda na čitavom području BiH - podsjeća Mulaosmanović.

Koji je smisao, čemu i zašto? Pitanje je koje bi neki postavili, iz perspektive svega onoga što se događalo od 1992.-1995. Međutim, kako zaključuje profesor Mulaosmanović, državnik i mislilac može da prepozna koje će reperkusije to imati u budućnosti.

 

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije