Najnoviji rast cijene zlata direktna je posljedica geopolitičkih zbivanja na istoku Evrope koja su negativno utjecala na brojna tržišta. Rat u Ukrajini doveo je do ekonomske izolacije Rusije koja je jedan od glavnih proizvođača energenata poput nafte i zemnog plina čije cijene također bilježe značajan porast. Rast cijena energenata uvijek znači i rast cijena proizvoda u cjelokupnoj ekonomiji, veće režije za domaćinstva i poslovne korisnike te smanjenu kupovnu moć građana.

Inflacija je bila velika i prije ruske vojne intervencije u Ukrajini, a najnovija događanja na tržištu energenata vjerovatno će dodatno pogoršati situaciju. U takvoj situaciji, sve se više investitora i štediša, kako onih velikih institucionalnih, tako i onih malih pojedinačnih, okreće tradicionalnim oblicima štednje i ulaganja kao što su nekretnine i investicijsko zlato.

Rast potražnje za zlatom direktno je utjecao na rast njegove tržišne cijene, a rast potražnje najviše se osjeti na tržištu fizičkog investicijskog zlata u obliku zlatnih poluga i zlatnika. Ogromna potražnja, koja je i prije rata bila vrlo visoka, dovela je do nestašica mnogih proizvoda na evropskom tržištu poluga i kovanica, a to se osjeti i u Hrvatskoj gdje praktički svi distributeri imaju ograničenu ponudu proizvoda, a kod nekih se na isporuku čeka i sedmicama, piše Centar Zlata. 

Razvoj situacije na tržištu sve više upućuje na to da se svjetska ekonomija vjerovatno nalazi pred novom recesijom do koje bi moglo doći zbog više faktora. Osim rastućih cijena energenata i geopolitičke nestabilnosti te brojnih sankcija, ne treba zaboraviti ni na visoku inflaciju, dizanje kamatnih stopa te poremećaje u snabdjevačkim lancima koji su prije rata u Ukrajini bili glavna vijest na naslovnicama. 

U takvoj situaciji, realno je očekivati daljnji rast cijene zlata, a mnogi analitičari spominju i cifru od 3.000 dolara po unci kao realnu cijenu žutog plemenitog metala. Iako mnogima ova cifra možda sada zvuči nerealno, analitičar Bart Melek tvrdi kako bi historijski vrhunac cijene zlata iz 1980. godine, kada bismo ga uskladili za inflaciju koja je od tada umanjila vrijednost dolara, danas iznosio baš oko 3.000 dolara. Ne treba podsjećati da je prije 10 godina cijena od 2.000 dolara po unci također zvučala nerealno, kao što je i prije 20 godina tako zvučala i cijena od 1.000 dolara po unci. 

Nije nemoguće, stoga, da ćemo zaista doživjeti cijenu od 3.000 dolara po unci u narednih nekoliko godina. Naravno, nemoguće je sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti kretanje cijene zlata u budućnosti, a moguće su i kratkoročne korekcije cijene koje bi cijenu zlata mogle vratiti na 1.900 dolara, ali kod zlata je uvijek potrebno razmišljati o dugom roku, budući da se radi isključivo o dugoročnom ulaganju. 

U tom kontekstu, vrlo je izgledno da će ulaganje u zlato nastaviti biti vrlo isplativo i u sljedećih deset godina.