Drvna industrija BiH ima višedecenijsku tradiciju i najstarija je industrijska grana u našoj zemlji. Ekološki prihvatljiva, ova privredna grana, prije svega, svoj razvoj zasniva na korištenju domaćih resursa. Drvna industrija je tradicionalno izvozno orijentirana, što donosi veoma visok suficit u vanjskoj trgovini BiH.

Prema procjeni Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH u našoj zemlji trenutno je registrirano 1.425 preduzeća drvne industrije, a oblast šumarstva i drvne industrije u BiH upošljava oko 30.000 radnika. Drvna industrija u Federaciji BiH upošljava oko 11.600 radnika od čega je 6.489 u  preradi drveta, a 5.159 u proizvodnji namještaja. S druge strane, prema podacima Privredne komore FBiH, više od 1.000 preduzeća koja se bave preradom drveta registrirano je u Federaciji BiH.

Broj preduzeća u FBiH po strukturi proizvoda (Izvor: Privredna komora FBiH)

- Kada se posmatraju rezultati koje je ova privredna grana ostvarila u posljednjih deset godina, možemo jasno vidjeti da je izvoz drvne industrije u stalnom porastu, a vrhunac je dostigla u 2017. godini. Prosječan rast sektora drvne industrije u prethodnih deset godina inosio je 6,6 posto. Statistički podaci Vanjskotrgovinske komore BiH govore da je ukupan izvoz roba iz naše zemlje u prošloj godini iznosio 11.384.774.382 KM, a drvna industrija učestvovala je s 11,4 posto. Posebno treba naglasiti da je rast izvoza drvne industrije uvjek iznad rasta ukupnog izvoza roba iz BiH na godišnjem nivou, što jasno govori kakav je potencijal ove privredne grane – ističe Murčo Obućina, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Prema statističkim podacima, kategorija drvo i proizvodi od drveta ima najveći vanjskotrgovinski suficit.

Ono što dodatno ohrabruje, naglašava profesor Obućina, jeste činjenica da kategorija drvo i proizvodi od drveta konstantno bilježi dvostruko veći rast na godišnjem nivou u odnosu na ukupne rezultate izvoza iz BiH.

Izvozni rezultati u drvoprerađivačkoj industriji (Izvor: VTK BiH)

- U prošloj godini vrijednost izvoza drvne industrije iznosila je 1.297.918.763 KM, što je za 9,2 posto više nego u 2016. godini. Ovo predstavlja predstavlja najvišu nominalnu vrijednost od početka vođenja vanjskotrgovinske statistike 2000. godine. U okviru ove kategorije, izvoz proizvoda od drveta činio je 60,1, a izvoz namještaja i montažne gradnje 39,9 posto. Posebno treba naglasiti činjenicu da posljednjih deset godina kontinuirano raste izvoz finalnih proizvoda. Izvoz namještaja u prošloj godini, u odnosu na 2016, veći je za 12,7 posto, dok je, recimo, taj rast u 2016. godini iznosio 5,3 posto – ističe profesor Obućina.

Rastu izvoza drvne industrije doprinijelo je povoljno vanjsko okruženje i sve veća potražnja među glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Evropskoj uniji.

-Nakon umjerenog usporavanja rasta u 2012. godini, s obzirom na to da recesijska godina nije usporila samo drvnu industriju već i sve ključne izvozne industrije, proizvodnja drveta zabilježila je znatno snažniju ekspanziju u 2013. Osim toga, sama činjenica da je drvna industrija poboljšala svoju poziciju čak i u 2012. godini, kada je cijela ekonomija doživjela pad od 1,1 posto, očit je dokaz da drvoprerađivačka industrija ima značajnu konkurentnu prednost u odnosu na druge industrije u BiH – kazao je profesor Obućina.

Pregled vanjskotrgovinske razmjene drvne industrije FBiH - 2017. i 2016. (u 000 KM)

Prema njegovim riječima, potrebe za drvetom i njegovim proizvodima u svijetu su u stalnom porastu. On naglašava da nepostojanje carina i blizina tržišta Evropske unije na koju se plasira više od 60 posto finalnih proizvoda iz BiH otvaraju mogućnost daljnjeg rasta prodaje na ovom tržištu.

- Nesum­njivo je da su do sada ostvareni rezultati u sektoru drvne industrije dobrim dijelom posljedica ­velikog udjela domaćih sirovina, relativno niskih ulaganja u pojedine objekte... Međutim, one nisu dovo­ljne za da­lj­nji kontinuirani razvoj. Otuda i potreba za poticanjem ­njezinih konkurentskih i izvoznih sposobnosti, koje u budućnosti trebaju biti orijentirane ka stavaranju veće vrijednosti proizvoda, uvođenju inovativnih tehnologija, međusobno poslovno proizvodno povezivanje i zajednički nastup na tržištu - poručuje profesor Obućina.

A da bi se ostvarili ovi ciljevi potrebno je unaprijediti odnose šumarstva i drvo prerade, ulagati u kadrove i edukaciju, istraživanje i razvoj, povećati učešće na trenutnim, definirati potencijalno nova tržišta i raditi na pristupu novim tržištima i brendiranju proizvoda. Također, izuzetno je važno privlačenje investicija u drvoprerađivački sektor, te jačati konkurentnosti i produktivnosti preduzeća drvne industrije.