Prema riječima ekonomskog analitičara Admira Čavalića, bh. ekonomiju u posljednji mjesec i po najviše opterećuje otežan ili blokiran promet inputa na tržištu poslovne proizvodnje.

- Naše kompanije na tržištu nemaju mogućnost da dobiju potrebne inpute sirovina i repromaterijale kako bi finalizirale proizvodnju. Zbog toga su blokirane brojne kompanije, radnici su poslani kući, a neki su u međuvremenu dobili i otkaze. Imamo apsolutnu blokadu i stopiranje ekonomskih aktivnosti. To će se svakako odraziti na kraju godine, kada budemo pratili stopu ekonomskog rasta. Vjerovatno da neće biti ni 50 posto od procijenjene, a ona bi vjerovatno rasla od možda jedan posto - kazao je Čavalić.

Objasnio je kako, s druge strane, imamo indirektnu prijetnju koja se odnosi na globalnu recesiju.

- U slučaju globalne recesije, ekonomija BiH se vjerovatno ne bi se oporavila u naredne dvije do tri godine, što znači da ne bi imala značajnije i stabilnije stope ekonomskog rasta. Pad svih prihoda u budžetima po osnovu poreza, prije svega indirektnih, ali svakako i direktnih poreza, te smanjivanje prihoda po osnovu doprinosa, utjecalo bi na stabilnost PIO-a i zdravstvenog sistema, a zdravstvenom sistemu je sada potrebno više sredstava - naglasio je.

Naš sagovornik je kao treći problem naveo samu likvidnost privatnog sektora, odnosno njen izostanak, ukoliko bi neke kompanije nestale sa tržišta, ostale blokirane ili ne bi bile u mogućnosti da ispunjavaju svoje obaveze prema drugim kompanijama.

- Tada bi došlo do pojačanog problema nelikvidnosti. To su sve neke stvari koje se trenutno dešavaju, ali nemamo tačnih procjena. Vrlo vjerovatno ćemo na ljeto, kada krenu prvi polugodišnji izvještaji, imati jasnu sliku, a svakako krajem godine i konačnu sliku o tome šta se desilo. Svaki dan je kritičan i u ovom trenutku košta ekonomiju naše zemlje i porezne obveznike zato što ugrožava budžete, ali košta i naše radnike zbog gubitka radnih mjesta, poslodavce koji gube poslove, te se ugovori se ne poštuju - istakao je.

Admir Čavalić

Čavalić je objasnio kako su bh. izvoznici preuzeli dosta međunarodnih poslova i da nisu u mogućnosti ispunjavati ugovorene obaveze jer nemaju potrebne inpute da bi održavali nivo proizvodnje.

- U slučaju globalne recesije, za dvije do tri godine mogli bismo se vratiti na staro. Ako se ne bi desila globalna recesija, to jest ako bi se zaobišla i ovo pitanje se brzo riješilo, onda je dobra vijest da ovo nije klasična ekonomska kriza koja se odnosi na neke strukturne probleme ekonomije, poput one iz 2008. godine. Ova kriza je de facto uzrokovana s jednim razlogom koji nema veze sa ekonomijom, sa koronavirusom, koji nije ekonomska kategorija. Ako bi ovo pitanje riješili u naredni mjesec, vjerovatno da bi se ekonomija oporavila i u bržem periodu. Već bi naredne godine mogli očekivati oporavak, a ne u periodu od dvije ili tri godine.

Ono što je bitno napomenuti jeste da se zanemariv broj proizvoda u BiH može proizvesti bez normalnog funkcionisanja globalnog lanca snabdijevanja.

- S druge strane, ta globalna međuovisnost treba da daje nadu da se  robe čim prije počnu razmjenjivati. To se već dešava, od Predsjedništva BiH, Vlade FBiH, Vlade RS-a, svi su u svim svojim zaključcima naveli da se mora osigurati nesmetan protok robe, što znači da je svijet previše međusobno ovisan da bi to zaustavio. Kina se već vraća na tržište i kineska roba se polako vraća u igru. Činjenica da smo međusobno povezani pruža optimizam da neće doći do nestašica - dodao je.

Čavalić je naglasio da je panika koja se stvara kod građana u smislu nabavke životnih namirnica i "izvlačenja" novca iz banaka, nema smisla.

- Te dvije panike nemaju ekonomsku logiku, mogu samo naškoditi. Preporučio bih građanima da raspoloživi dohodak čuvaju u slučaju da se zaista zaraze, kako bi mogli nabavljati medikamente i ulagati u liječenje, a ne da skladište proizvode jer tih proizvoda će biti - zaključio je.