- Još jednom bih naglasio da smo spremni za dijalog s Grčkom bez ikakvih preduvjeta - naveo je Erdogan u pismu upućenom čelnicima institucija EU-a, kao i čelnicima zemalja članica evropskog bloka, izuzev Grčke i uprave kiparskih Grka.

Erdogan je također naglasio da su odnosi s Briselom uvijek bili prioritet za Tursku i da je "u tom pogledu postignut značajan napredak, posebno tokom našeg mandata".

- Naši odnosi su ipak sada pred novim izazovom, a to su dešavanja u istočnom Mediteranu - dodao je Erdogan, naglasivši da politika Turske na istočnom Mediteranu sadrži dva cilja.

- Prvi je razgraničenje područja jurisdikcije nad morem na pravedan i pošten način u skladu s međunarodnim pravom i zaštitom naših suverenih prava - naveo je turski predsjednik.

Drugi cilj je, kako je naveo, osigurati jednaka prava i interese na resurse ugljikovodika kiparskim Turcima, kao jednom od dva suvlasnika ostrva.

- U skladu s tim ciljevima, Turska želi da istočni Mediteran bude regija u kojoj sve strane sarađuju, a resursi ugljikovodika se dijele ravnopravno i pošteno te gdje prevladavaju mir i stabilnost - istakao je Erdogan, napominjući da Grčka i uprava kiparskih Grka konstantno ignorišu kiparske Turke.

- Uprava kiparskih Grka potpisala je takozvane sporazume o razgraničenju mora sa susjednim zemljama 2003, 2007. i 2010. godine te provela prvu operaciju bušenja 2011. godine - dodao je.

Naglasio je da je Grčka, zajedno s vlastima kiparskih Grka, pokušala nametnuti svoje "maksimalističke zahtjeve u vezi s jurisdikcijom nad morem" kojima je cilj zatvoriti Tursku u Antalijskom zaljevu.

S druge strane, Erdogan je u pismu naveo da Turska i dalje zagovara diplomatiju u istočnom Mediteranu kako bi zaštitila svoja i prava kiparskih Turaka.

- Međutim, kada naši pozivi na dijalog i saradnju nisu dali nikakve rezultate, Turska je poduzela korake na terenu 2018. godine, nakon sedam godina čekanja - istakao je Erdogan te naglasio da se Turska snažno zalaže za pravedno i pravično razgraničenje područja jurisdikciju nad morem u istočnom Mediteranu u skladu s međunarodnim pravom.

Poručio je da bi bilo "vrlo korisno uspostaviti inkluzivni forum za energetsku saradnju koji će okupiti sve strane u istočnom Mediteranu, uključujući kiparske Turke".

- Volio bih da EU podrži ove naše prijedloge, odustane od pristrasnog stava koji je zauzela protiv Turske, zemlje kandidata, te da nepravedno ne zagovara maksimalističke zahtjeve Grčke i kiparskih Grka - stoji u pismu.

Naglasio je da niko ne bi trebao očekivati da će Turska, koja ima najdužu obalom na istočnom Mediteranu, biti ograničena njenim teritorijalnim vodama, dok druge priobalne države istočnog Mediterana nastavljaju svoje programe i aktivnosti u vezi s resursima ugljikovodika, osovina zlobe prema Turskoj se nastavlja, a kiparski Turci se konstantno ignorišu.

Izrazio je želju Turske za revizijom sporazuma o readmisiji migranata zaključenog između Turske i Evropske unije 18. marta 2016. godine tako što bi u obzir bile uzete trenutne okolnosti.

Također je podržao postepeno jačanje odnosa Turske i EU-a u svim oblastima u skladu sa njihovim zajedničkim interesima.

- Vjerujem da put do toga polazi od svijesti o vitalnoj važnosti koju naši odnosi imaju za naše zajedničke interese u mnogim područjima, kao što su ilegalne migracije, terorizam, trgovina i energetika - zaključio je Erdogan u pismu.