Bezobzirno iskorištavanje okoliša postalo je umjesto krijumčarenja droge glavni izvor prihoda organiziranom kriminalu i raznim oružanim skupinama, objavio je Interpol.

Krijumčarenje bjelokosti, vađenje zlata, ilegalni porezi na prirodne resurse i druga kaznena djela čine 38 posto prihoda kojima se finansiraju sukobi i oružane skupine, navodi se u izvještaju Interpola.

I dok skupine kao što je tzv. Islamska država dominiraju naslovnicama, na njih otpada samo četiri posto od 31,5 milijardi američkih dolara zarađenih u zonama sukoba širom svijeta svake godine. Ostatak odlazi skupinama organiziranog kriminala.

Izvještaj koji su pripremili norveški centar za analizu rizika RHIPTO i Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala prvi je globalni pregled krijumčarskih ruta koje koriste takve skupine. Ono navodi oko 1.000 ruta kojima se krijumčari sve od nafte, zlata i dijamanata do droge, ljudi i bjelokosti, prenosi Hina.

- Organizirani kriminal sve više potkopava mir, sigurnost i razvoj. To je postao globalni fenomen, zastupljen u sukobima od Afrike do Bliskog Istoka i Amerika - rekao je Mark Shaw, direktor Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

Ilegalno vađenje rudača čini 17 posto prihoda oružanih skupina, a među najpoželjnijima su zlato s istoka DR Konga i mineral koltan (za mobitele) u Latinskoj Americi.

Skupine organiziranog kriminala bave se i unosnom trgovinom bjelokosti iz Afrike te rogovima nosoroga koje se prodaje u Aziji za korištenje u tradicionalnoj medicini, no u izvještaju se naglašava da 165 miliona dolara zarađenih takvom trgovinom čini tek mali dio njihovih ukupnih prihoda.

Nakon "ekološkog kriminala", krijumčarenje droge i dalje je drugi najveći izvor prihoda i čini 28 posto ukupnog iznosa, navodi se u izvješću.

Ilegalno oporezivanje civila, pljačke i iznude čine još 26 posto njihovih prihoda.

S druge strane, donacije i otmice za otkupninu čine samo po tri posto prihoda.

Izvještaj otkriva i da militantne skupine ubiru poreze od civila.

Sredinom 2017. tzv. Islamska država ubrala je oko 10 miliona dolara u vidu poreza na teritorij koji je držala u Iraku i Siriji.

- Danas, s obzirom na dramatičan gubitak teritorija, ISIL vjerovatno raspolaže s jedva četvrtinom tog iznosa - navodi se, upozoravajući ipak da ta organizacija ima vjerojatno "značajne rezerve".

Afganistanski talibani isto su tako prošle godine zaradili između 75 i 95 miliona dolara na oporezivanju heroina i drugih poljoprivrednih kultura.

U Somaliji islamisti Šababa povezani s Al-Kaidom zarađuju oko 10 miliona dolara na godinu oporezujući sve od stoke do pitke vode ili iznuđujući novac za zaštitu od tvrtki.

Militanti imaju čak "prikupljače poreza, koje se može identificirati po odorama", navodi se u izvještaju.

Trgovina ljudima je također jako isplativ izvor finansiranja oružanih skupina i skupina organiziranog kriminala - četvrti najveći kriminalni posao u svijetu vrijedan 157 milijardi dolara.

Krijumčarenje migranata preko Sahare donosi oružanim skupinama do 765 miliona dolara na godinu, procjenjuje se u izvještaju.