Nove tehnologije

Inženjeri: Roboti će zamijeniti ljude, ali problem će biti ako se oni zloupotrijebe

Objavljeno: 27.05.2019. u 09:42 Autor: Merima Čustović

Nove tehnologije će dramatično promijeniti sistem rada u svim industrijama. Ne možemo da predvidimo kada će to da se desi i u kojem obimu

FOTO: Faktor

Stereotipi i predrasude o umjetnoj inteligenciji (UI) postoje od trenutka prvog kompjutera, a razvojem tehnologije razvija se i naša mašta jer ovaj sofisticirani alat "uči". Umjetnička inteligencija ili AI (artificial intelligence - termin koji je 1955. godine naučnik John McCarthy) opisuje područje kompjuterske nauke koje se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi. U ovo područje ulaze i pojmovi poput machine learning (mašinsko učenje) i IOT (internet of things). Tehnološki dizajn AI sistema, između ostalog, uključuje razumijevanje i analizu jezika, govora, slike, prema čemu sistem uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke.

No, hoće li roboti i umjetna inteligencija pokoriti svijet i zamijeniti nas na radnim mjestima? Trebamo li se bojati AI i razvoja ove tehnologije uopće?

- Razvoj potpuno nezavisne umjetne inteligencije značit će kraj ljudske rase - govorio je  Stephen Hawking.

Jedan od najbriljantnijih umova bio je siguran da će kompjuteri sa snagom svoje AI (termin) ljude prestići u sljedećih stotinu godina.

- Kad se to dogodi, moramo se osigurati da su naši ciljevi jednaki njihovima - svojevremeno je objasnio Hawking, koji je smatrao i da naša budućnost ovisi o tome hoćemo li imati mudrosti da je ukrotimo.

Hawking nije bio jedini koji se brinuo. Bill Gates, osnivač Microsofta i najbogatiji čovjek na planeti, također smatra da je se moramo čuvati. Elon Musk, biznismen i izumitelj koji je osnovao PayPal, Zip2, Tesla Motors i SpaceX, boji se, kaže da je razvoj AI-ja trenutno najveća egzistencijalna prijetnja čovječanstvu.

No, prvi i najvažniji korak već se dogodio: strojevi su zbog rapidnog razvoja tehnologije uspjeli rudimentarno kopirati neurone u ljudskom mozgu i uz obradu goleme količine podataka sami sebe uče obavljati pojedine zadatke. To se zove machine learning. I to nije budućnost niti je stiglo iz nekog američkog kino hita, već je realnost, sadašnjost.

- Mi smo svakodnevno u kontaktu sa umjetnom inteligencijom kada surfamo internetom dok se ispred nas plasiraju reklame na osnovu naših prijašnjih aktivnosti. To nije slučajno - tvrde naši inženjeri svjetskog glasa - Edhem Eddie Čustović (predsjedavajući IEEE odbora za industrijsku saradnju), Andrej Kaurin (suosnivač i Chief Technology Officer JSGuru, Banja Luka i CTO) i Dejan Milojičić (Distinguished Engineer Hewlett Packard Enterprise).

Naveli su i nekoliko primjera napretka umjetničke inteligencije:

Krajem 2017. godine, NASA je uz pomoć vještačke inteligencije pronašla cijeli solarni sistem sa 8 planeta oko zvijezde Kepler-90. Analizirajući fotografije nastale prethodnih godina u intervalima od 30 minuta, pratili su regularna smjenjivanja pojačane i smanjenje svjetlosti zvijezda što je naznaka kruženja planeta oko zvijezde.

IBM je 2016. godine koristio svoj Watson AI super kompjuter da uspješno uspostavlja dijagnoze za teške bolesti kao što je leukemija. Koristeći veliku bazu od 20 miliona onkoloških dijagnoza u samo nekoliko minuta Watson je uspješno davao dijagnoze i tretman nakon što to nisu uspjeli eksperti onkolozi i nakon mjeseci izučavanja pacijentovog stanja.

Google-ov Waymo AI prikuplja ogromne količine podataka sa radara, GPS-a, kamera i cloud servisa te ih obrađuje i daje instrukcije za upravljanje vozilom. Izvanredni rezultati su pokazani čak i u uslovima velike prometnosti, pješacima, pješačkim prijelazima i semaforima.

Današnji računari u mogućnosti su da procesuju ogromne količine podataka, čine čuda u finansijskom sektoru.

- Nesumnjivo je da je umjetna inteligencija već sada mijenja većinu industrija iz korijena te da će sa pojavom sve naprednijih procesora (npr. kvantnih procesora) umjetna inteligencija da preuzima sve značajniju ulogu u svakoj pori budućih industrija - pojasnio je Kaurin.

Dok cijeli svijet napredak umjetničke inteligencije posmatra i kao poraz čovječanstva, Čustović, Kaurin i Milojičić, smatraju da to ona svakako ne bi trebala biti, ali, kako ističe Kaurin, sve što čovječanstvo ima da ponudi kao proizvod naše inteligencije može istovremeno da se koristi i za dobro i za zlo, "a vatra može da grije i da opeče". Milojičić dodaje da napredak ne treba kočiti, nego urediti da ne bude loše upotrebe putem zakona i pravila.

- Već sada smo svjedoci moćnih dronova opremljenih umjetnom inteligencijom koji mogu da sami identifikuju zadanu metu i unište je bez ikakve ljudske interakcije. Više od same sofisticiranosti takvog oružja brine činjenica da može da padne u ruke organizacija ili čak država koje ne vrednuju ljudski život. Opasnost je još veća kada znamo da isti dronovi mogu da nose biološka oružja za masovna uništenja. Svjedoci smo velikih rivalstava za nadmoć u ovoj oblasti između supersila koje lako mogu da dovedu do većih sukoba i na kraju i velikih razaranja. AI sistemi se ponašaju onako kako su istrenirani što daje prostor za manipulaciju. Svima je poznat slučaj kada je Facebookova kompanija Cambdrige Analytica pokušala da manipuliše podacima i utječe na globalne izbore. Već sada u SAD-u, koja predvodi u oblasti umjetne inteligencije, donosi zakone koje nalažu konstantnu validaciju sistema koje su pokretani umjetnom inteligencijom kako bi se uvjerili da su rezultati tih sistema prije svega validni, ali i zaštićeni od manipulacije - pojasnio je Kaurin.

Čustović dodaje i da je Institut za Elektroniku i Elektrotehniku (IEEE), kao najveća profesionalna organizacija u svijetu stvorio konzensus oko dokumenta/manifesta "Ethically Aligned Design" u kojem je učestvovala masa svjetskih stručnjaka, a otvoren je običnim građanima da daju svoj doprinos na temu "dizajna i upravljanjem vještačkom inteligencijom".

- Bez etike u dizajnu i prihvaćanja ovih normi cijelog svijeta, vještačka inteligencija može biti zloupotrijebljena - naglasio je Čustović.

Ipak, složili su se da će roboti zamijeniti ljude, i da je to neminovno!

- Nove tehnologije će dramatično da promjene sistem rada u svim industrijama. Ne možemo da predvidimo kada će to da se desi i u kojem obimu. World Economic Forum je u svojoj studiji "Future of Jobs", 2018. god. uradio istraživanje na uzorku HR menadžera u 10 u cilju davanja slike utjecaja novih tehnologija (kao što je umjetna inteligencija) na tržište rada do 2020. Istraživanje pokazuje da će sposobnosti rješavanja kompleksnih problema kao i socijalne sposobnosti biti daleko cjenjenije i traženije od fizičkog rada. Iako istraživanje pokazuje da će finansijski uvjeti za zaposlene da budu bolji, sigurnost posla će biti na veoma niskom nivou što opet dokazuje tezu o potrebi za agilnošću i brzom prilagođavanju na promjene. Pesimističan scenarij je onaj koji pod utjecajem haotične nesinronizovane industrije i industrije pokretane pohlepom, roboti i automatizacija u tolikom procentu zamjene ljudski rad da će ugroziti ljudsku egzistenciju i dovesti do haosa. Ipak, kao optimista, vjerujem u drugi scenarij u kojem će razum da nadvlada i da će nove tehnologije zamijeniti ljude u segmentima teških radova, kako bi im pružili više vremena za intelektualnu nadogradnju i kvalitetniji i zdraviji život. Sve u svemu, nalazimo se na prekretnici na kakvoj do sada nismo bili i velika je odgovornost na nama da sada dizajniramo sistem koji će da gurne čovječanstvo na sljedeći, bolji nivo - upozorio je Kaurin.

- Za sada robotika i spojenost sa vještačkom intelgencijom najviše pomaže čovječanstvu da više ne radimo poslove koji su bili štetni za nas (fizički naporni i opasni po život), a u budućnosti čovjek mora da nauči kako da koegzistira pored ovih mašina - zaključio je Čustović.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Iz kategorije