U intervjuu za ruski TV kanal "RBC", Lavrov je kazao da je njegova procjena zasnovana na informacijama ruske delegacije koja učestvuje u mirovnim pregovorima s Ukrajinom.

- Rukovodim se ocjenama koje daju naši pregovarači. Oni tvrde da pregovori nisu laki iz očiglednih razloga, ali ipak postoji nada za pronalaženje kompromisa - rekao je Lavrov.

Kazao je da su i neki predstavnici ukrajinske delegacije dali slične ocjene.

Lavrov je rekao da se "sada ozbiljno razgovara o neutralnom statusu uz, naravno, sigurnosna jamstva".

On kaže da problemi nisu samo oko "neutralnosti i demilitarizacije Ukrajine" već i oko sigurnosti ljudi u istočnoj Ukrajini, gdje su područja Donjecka i Luganska pod kontrolom pobunjenika.

Spomenuo je i prava ukrajinskih građana koji govore ruski.

Lavrov je kazao da je prerano govoriti o sastanku na nivou ministara vanjskih poslova, tvrdeći da ukrajinski političari koriste ovakve događaje da bi dobili publicitet i zahtijevali odluku na višem nivou.

Kao primjer, Lavrov je naveo svoj posljednji sastanak s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji u Turskoj, rekavši da je tokom cijelog sastanka, koji je trajao oko sat i po, Kuleba samo ponovio izjave koje je iznio prije.

Lavrov je također istakao da je format pregovora koji funkcioniše u Bjelorusiji trenutno najefikasniji i da su pregovarači blizu potpisivanja sporazuma. On je izrazio nadu da Kijev neće promijeniti stav u posljednjem trenutku.

Na pitanje o posredničkim naporima nekih država, ruski diplomata je rekao da su Francuska, Izrael, Švicarska i Turska ponudile posredovanje.

- Prijedlozi onih zemalja koje ne igraju rusofobičnu igru, razumiju glavne uzroke trenutne krize, razumiju da govorimo o temeljnim nacionalnim interesima - legitimnim interesima Ruske Federacije - te koje se ne uključuju u ovaj rat, naravno, mi ove prijedloge ocjenjujemo pozitivnima - rekao je Lavrov.

Napomenuo je da se Izrael i Turska nisu pridružile antiruskim sankcijama i da Rusija pozitivno gleda na njihove napore.

Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.

Najmanje 691 civil je ubijen, a 1.143 ranjeno u Ukrajini od početka rata. Istovremeno, više od tri miliona ljudi je izbjeglo je u susjedne zemlje, prema procjenama Ujedinjenih nacija.