Tanana blijeda dvojenoga doseže oko 95 mm dužine i promjera je 0,95 mm s konusnom glavom, ustima u obliku kljuna i velikim antenama - vjerovatno jedinom izvoru čula jer joj nedostaju oči, objavili su naučnici u četvrtak.

- Prije nijedna poznata dvojenoga zapravo nije imala 1.000 nogu i pored engleskog naziva koji znači "hiljadu stopala" - rekao je entomolog Paul Marek s Virginia Tech, glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Scientific Reports.

Stvorenje se zove Eumillipes persephone. Šačica otkrivenih jedinki živjela je na dubini od gotovo 60 metara pod zemljom. Ženke su imale više nogu od mužjaka.

- Prema mom mišljenju, ovo je zadivljujuća životinja, čudo evolucije - rekao je koautor studije Bruno Buzatto, glavni biolog u Bennelongia Environmental Consultants u Perthu.

- To predstavlja najekstremniju dužinu do sada pronađenu kod dvojenoga, koje su bile prve životinje koje su osvojile kopno. A posebno se ova vrsta uspjela prilagoditi životu nekoliko desetaka metara duboko u tlu, u sušnom i surovom okolišu gdje je vrlo teško pronaći da dvojenoga preživi na površini - dodao je Buzatto.

Do sada je "najnogatija" dvojenoga bila kalifornijska dvojenoga Illacme plenipes, sa 750 nogu.

Istraživači vjeruju da je razvoj tolikog broja nogu pomogao Eumillipesu.

- Vjerujemo da veliki broj nogu pruža prednost u smislu sile za guranje njihovih tijela naprijed kroz male praznine i pukotine u tlu u kojem žive - rekao je Buzatto.

Vrsta živi u potpunoj tami u podzemnom staništu prepunom željeza i vulkanskih stijena. U nedostatku očiju, koristi se drugim osjetilima kao što su dodir i miris da percipira svoju okolinu. Pripada porodici dvojenoga koje se hrane gljivama, pa istraživači vjeruju da se time i hrani.

Otkrivena je u regiji Goldfields-Esperance u zapadnoj Australiji u području gdje rudari kopaju zlato i druge minerale uključujući litij i vanadij. Četiri jedinke Eumillipes opisane su u studiji, a još četiri su pronađene. Nijedna od njih nije promatrana živa.

Jedna od odraslih ženki opisanih u studiji imala je 1.306 nogu, a druga 998. Jedan od dva odrasla mužjaka imao je 818 nogu, a drugi 778. Broj nogu nije ujednačen kod dvojenoga jer se "presvlače", odbacujući svoj čvrsti vanjski sloj, koji ponovo raste i dodaju se nožni segmenti tokom života.

- Kod dvojenoga je uobičajeno da jedinke dobiju više nogu tokom "presvlačenja", tako da starije jedinke imaju više nogu od mladih - rekao je Buzatto.

Što su dvojenoge?

Uobičajeno dvojenoge imaju oko 100 do 200 nogu. Nakon dvojenoga, stonoge imaju najveći broj nogu, čak 382. Stonoge imaju jedan par nogu po segmentu tijela, dok dvojenoge imaju dva para.

Naučno ime novootkrivenog stvorenja znači "istinskih hiljadu stopa" i upućuje na Perzefonu, kraljicu podzemlja u starogrčkoj mitologiji. Dvojenoge - spori člankonošci povezani sa stonogama, kukcima i rakovima - prvi put su se pojavili prije više od 400 miliona godina.

Danas je poznato oko 13.000 vrsta koje žive u svim vrstama okoliša, hrane se raspadajućom vegetacijom i gljivama. Oni igraju važnu ulogu u ekosistemu razgrađujući materiju kojom se hrane, oslobađajući njezine sastavne dijelove kao što su ugljik, dušik i jednostavni šećeri.

- Ove hranjive tvari tada mogu koristiti buduće generacije života - rekao je Marek.