Problemi pčelara u FBiH

Neki preko noći žele zaraditi, oni koji nemaju veze sa pčelarstvom organiziraju sajmove

Objavljeno: 14.08.2019. u 19:18 Autor: A. Sijerčić

Prošla godina za hercegovačke pčelare bila je uspješnija. Najbolje su prošli pčelari iz Bosne, a najgore oni iz Posavine jer gotovo da i nije bilo bagremovog meda, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, dodajući kako je cijena u 2019. ostala na nivou prošlogodišnje - od 15 do 20 KM za kilogram meda   

Bosanskohercegovački med je izrazito rijetkog - egzotičnog kvaliteta

Iako su esktremne suše spriječile bolje prinose, pčelari ove godine mogu biti zadovoljni količinom, ali i kvalitetom meda.

Kazao je to Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, dodajući da su najgore prošli pčelari sa područja Posavine, iz Modriče i Odžaka, koji su nadaleko poznati po proizvodnji bagremovog meda, a kojeg ove godine gotovo da nije ni bilo.

Deljo: Kompletan koncept dodjele podsticaja je pogrešan

- Prva proljetna paša je podbacila, pa nije bilo bagremovog meda, ali ne samo u BiH, nego i u cijeloj regiji. Prinosi su bili nikakvi ili simbolični, zavisno od jačine i zdravlja pčelinjeg društva, matice i znanja pčelara. Ni hercegovački pčelari ne mogu se baš pohvaliti jer im je prošla godina bila daleko uspješnija. Najbolje su prošli pčelari iz Bosne, čije se košnice nalaze na nadmorskoj visini od oko 600 metara - kaže Deljo, dodajući kako je cijena u 2019. ostala na nivou prošlogodišnje i iznosi od 15 do 20 KM za kilogram meda.

Pčelari iz Hercegovine i Krajine rade na zaštiti svojih proizvoda

Istaknuo je kako je bosanskohercegovački med izrazito rijetkog - egzotičnog kvaliteta, kojim se ne mogu pohvaliti ni puno uređenije zemlje, sa dužom tradicijom pčelarstva od BiH.

- Naš organski med jedinstvenog je kvaliteta i zbog toga treba uraditi sve da se zaštiti. To već uveliko rade pčelari sa područja Hercegovine i Krajine. Kestenov med već je brendiran, a ideja je i da se naš planinski, odnosno šumski med, što prije zaštiti - dodaje Deljo.

Jedan od problema, koji je sve izraženiji u ovoj grani poljoprivrede, sa kojim se godinama bore i u Savezu pčelara Federeacije BiH, je tzv. patvoreni med.

- Med je jedan od tri proizvoda koji se najčešće falsifikuje u svijetu. Mnogi preko ove grane žele što više zaraditi, pa proizvode vještački med. Takav med nećete kupiti samo kod onih koji ga nude na ulici, pored puta, nego i u velikim trgovačkim centrima. Istraživanje Agencije za sigurnost hrane BiH pokazalo je da 53 posto, od ukupnog broja analiziranih medova i ostalih pčelinjih proizvoda, ne zadovoljavaju kvalitet i higijensku ispravnost. Njemačka je najveći uvoznik, ali istovremeno i najveći izvoznik meda. Postavlja se pitanje kako? Nijemci imaju najjaču farmaceutsku industriju za koju uzimaju najkvalitetnije supstance iz meda za daljnju proizvodnju, prerađuju i kao nusproizvod prodaju ga, između ostalog, i nama - objašnjava Deljo.

Deljo je ukazao i na činjenicu da neki koji nisu članovi Saveza pčelara Federacije BiH na svoju ruku organiziraju sajmove meda i pčelinjih proizvoda.

- Nažalost, to je čest slučaj da nam ljudi koji nemaju veze sa pčelarstvom organiziraju sajmove. U tome učestvuju mnoge marketinške agencije. Naš cilj je da tome stanemo u kraj. Svaki pčelar koji učestvuje na sajmu, kojeg organizira Savez pčelara Federacije BiH, prije toga mora donijeti potvrdu od relevantne institucije, kao što je Ured za veterinarstvo, da je njegov med prošao analizu i da je kvalitetan i zdrav - dodaje Deljo.

Projekcija za ovu godinu je sramotnih 306.000 KM

Govoreći o problemima sa kojima se susreću pčelari na području Federacije BiH, Deljo je istakao i nedostatak zdravih podsticajnih sredstava.

- Evropska unije godišnje iz budžeta izdvaja 42 posto za poljoprivrednu proizvodnju. Samo za pčelarstvo prošle godine dali su 120 miliona eura. Hrvatska, Srbija i Crna Gora godišnje po deset do 15 puta više ulažu u pčelarstvo nego što je to slučaj u našoj zemlji. Podsticaji za bh. pčelare za prošlu godinu su više nego skromni, a novac još nije isplaćen jer je to proces. Projekcija za ovu godinu je sramotnih 306.000 KM. Ustvari, kompletan koncept dodjele tih podsticaja je pogrešan. Od ukupno 480 miliona KM, koliko je u posljednjih osam godina izdvojeno za poljoprivrednu proizvodnju, pčelari nisu dobili gotovo ništa. Imamo i budžet za zdravstvenu zaštitu pčela, gdje od 24 miliona maraka, koliko je do sada izdvojeno, pčelari nisu dobili ništa - kazao je Deljo.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije