Sistem izbornog kolegija (Electoral College) proizlazi iz Ustava 1787. te uspostavlja pravila za indirektne predsjedničke izbore s jednim krugom. Utemeljitelji su smatrali taj sistem kompromisom između direktnih predsjedničkih izbora i izbora predsjednika u Kongresu, s tim da je potonje odbačeno kao nedovoljno demokratsko.

Otad su stotine amandmana predložene Kongresu u pokušaju da se izmijeni ili ukine kolegij, ali nijedan od njih nije bio uspješan. Debata je ponovno pokrenuta 2016. godine.  

Elektori su lokalni dužnosnici ili stranački čelnici ali njihova imena ne nalaze se na glasačkim listićima i uglavnom su nepoznati biračima. Američki predsjednički izbori održavaju se svake četiri godine u utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru. Glasa se u jednom krugu, zasebno u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Washingtonu (District of Columbia).

Pobjeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi izbornog kolegija (Electoral College), tijela koje zapravo bira predsjednika SAD-a.

Izborni kolegij ima 538 članova. Savezne su države u izbornom kolegiju zastupljene razmjerno broju stanovnika. Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).

Na drugom kraju spektra, slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. Pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.

Uz dvije iznimke u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektore. Iznimke su Nebraska i Maine, koji elektore dijele razmjerno broju osvojenih glasova.

Većina država tradicionalno je sklonija demokratima ili republikancima, pa su u fokusu kandidata najčešće nalaze one savezne države u kojima bi pobjedu mogao odnijeti bilo koji kandidat. (tzv. swing states). Među njima su između ostalog Florida, Colorado, Iowa,  Minnesota, Nevada, New Hampshire, North Carolina, Ohio...Lako je izračunati da predsjednik SAD-a može postati kandidat koji pobijedi u samo 11 saveznih država. 

Kritičari aktualnog izbornog sistema često nude dva razloga za "nepravednost" istoga. Kandidat, naime, može postati predsjednikom, a da njegov suparnik u konačnom zbiru prikupi više glasova. 

Takav slučaj se zbio 2000. godine, kad je demokrat Al Gore na kraju utrke imao preko pola miliona glasova više od aktuelnog predsjednika George W. Busha, no Bush je u Bijelu kuću uselio s 271 elektoralnim glasom, a Gore je dobio 266 glasova. 

Kada je Donald Trump 2016. porazio Hillary Clinton u predsjedničkoj utrci, uprkos činjenici da su se za njega opredijelila gotovo tri miliona Amerikanaca manje u odnosu na njegovu protivnicu, mnogi su se širom svijeta zapitali kako je to uopće moguće? Izbori 2016. godine bili su peti u historiji čiji je ishod odlučio Izborni kolegij, a ne ukupan broj glasova.

Iako je inače potrebno nekoliko dana nakon izbora da bi se svi glasovi prebrojili, obično je jasno ko je pobjednik već u jutarnjim satima nakon izbora. Tako je 2016. godine Donald Trump svoj pobjednički govor održao u New Yorku, u 3 sata ujutro po lokalnom vremenom.

Ako Joe Biden pobijedi na izborima, on neće odmah zamijeniti Trumpa jer postoji tranzicijsko razdoblje u kojem se novom vođi daje dovoljno vremena da imenuje ministre.

Elektori će se sastati u svojim državama 14. decembra i dati glasove za predsjednika i potpredsjednika. Zašto toga datuma? Američki zakon kaže da se oni "sastaju i daju glas prvog ponedjeljka nakon druge srijede u decembru". 

Kao što se i izbori uvijek održavaju u utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru. 

Potom će 6. januara 2021. Kongres potvrditi pobjednika koji će zakletvu položiti 20. januara.