U dijelu Bosne i Hercegovine, ova će godišnjica danas biti svečano obilježena. Period koji je započeo osnivanjem tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 28. augusta 1993. dio Hrvata u BiH doživljava kao "ideal slobode", vrijeme u kojem je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini bio ravnopravan sa drugima za razliku od danas kada su, kako tvrde, Hrvati postali "građani drugog reda".
S druge strane, Bošnjaci koji su preživjeli zloglasne logore tzv. HZHB, znaju šta ta ideja nosi sa sobom – ništa dobro i pozitivno, naprotiv.
Politički i vojni lideri samoproglašene Herceg-Bosne osuđeni su pravosnažno prošle godine u Hagu na ukupno 111 godina zatvora za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Bio je to najopsežniji predmet koji se našao pred sudijama Haškog tribunala – na hiljade stranica, dokumenata, iskaza svjedoka kojima su zadokumentovani zločini počijenji u koncentracionim logorima Heliodrom, Gabela, Dretelj, u Ahmićima i Stupnom Dolu...
No, uprkos presudama Tribunala, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, tzv. Herceg-Bosna nije bila "zločinačka organizacija" i nikada, kaže, neće prihvatiti da je neko etiketira kao takvu.
- Ja nikada u svojim javnim istupima nisam izostavio da kažem da je BiH moja domovina i to nije nikakav blef. Međutim, ako vam to neko politički negira, na jedan praktičan način, to će probuditi i one duhove da ima i drugih elemenata kako se to može zaštititi. Ako govorimo o buđenju Herceg-Bosne, prije svega političari najbrojnijeg naroda u BiH moraju imati odgovornost prema tome – kazao je Čović prošle godine.
Baš kao i mediji koji podržavaju uspostavu nove Herceg-Bosne, Dragan Čović ističe da je odricanje od HZHB i stvaranje Federacije BiH bilo najveća greška tadašnjeg hrvatskog rukovodstva. Naglašava se kako su Hrvati u Federaciji na pragu gubitka političkih prava konstitutivnog naroda, dok su u RS-u sva prava odavno izgubili.
- Danas su Hrvati u BiH na rubu gubitka svog političkog subjektiviteta. Prevedeno, uskoro bi mogli postati građanima drugog reda u zemlji u kojoj su im djedovi živjeli stoljećima. Upravo ta činjenica ponovno u fokus vraća ideju Herceg Bosne, i to ne kao teritorijalne jedinice unutar BiH, kakve su FBiH i RS, nego kao ideju slobode i političke ravnopravnosti hrvatskoga naroda na prostoru cijele države. To je ono što Herceg Bosna znači hrvatskom narodu danas – zaključuje Dnevnik.ba.
Urednik Večernjeg lista Jozo Pavković vidi predstojeće Opće izbore kao "prvi korak, a možda i zadnju priliku da se osigura budućnost hrvatskoga naroda u BiH".
- Danas na obilježavanju godišnjice uspostave HR HB ne treba kukati i tražiti krivca u vlastitim i tuđim redovima za gubitak onoga što je tog 28. kolovoza 1993. stvoreno. Umjesto samosažaljenja, treba krenuti u odlučnu akciju povratka jednakopravnosti s druga dva naroda – piše Pavković.
Oživljavanje ideje tzv. Herceg-Bosne zapravo je temelj za uspostavu trećeg entiteta u BiH i HDZ-ovo rukovodstvo to ne krije. A aktuelna politička klima u BiH im tu itekako ide na ruku. Dok Milorad Dodik u RS-u sve glasnije i otvorenije zagovara secesiju, a u Federaciji vodeći bošnjački političari međusobno vode svoje ratove, profitirati bi nakon izbora mogao upravo Dragan Čović – za kojeg je treći entitet u BiH već odavno, kako sam kaže, "realna mogućnost".