Program i moral

Principijelna koalicija: Partneri se ne mogu dogovoriti treba li štititi državne interese

Objavljeno: 07.11.2018. u 17:24 Autor: Nedim Pobrić

Koliko su zajednički principi zaista osnov koaliranja, a ne prosta matematika, pokazuje posljednji istup Boriše Falatara iz Naše stranke, koji je gostovanje na HRT-u iskoristio da iskaže svoje zaprepaštenje brojem glasova koje je na posljednjim izborima osvojio njegov potencijalni koalicioni partner Željko Komšić

Program, moral i principi ostaju deklarativno vezivno tkivo stranaka koje nastoje formirati vlast u kantonima sa bošnjačkom većinom, a zatim se kao jedinstvena cjelina integrisati u vladajuće koalicije na višim nivoima.

Koliko su zajednički principi zaista osnov koaliranja, a ne prosta matematika, pokazuje posljednji istup Boriše Falatara iz Naše stranke, koji je gostovanje na HRT-u iskoristio da iskaže svoje zaprepaštenje brojem glasova koje je na posljednjim izborima osvojio njegov potencijalni koalicioni partner Željko Komšić. Naročito je, pojasnio je Falatar, iznenađen uzimajući u obzir vlastitu procjenu o nepostojanju Komšićevih rezultata na prijašnjim funkcijama, a pogotovo zbog agresivne i isključive politike koju je vodio.

Falatar o Komšiću, a građani o Čoviću

- Metode koje je koristio, ljudi kojima se okružio, retorika koju je koristio. To je bila ratna retorika, agresivna, negativna politika – dodao je Falatar.

Za razliku od procjene Komšićevog rada i kampanje koju je vodio, politiku Dragana Čovića ne prepoznaje samostalno kao antidržavnu već konstatira da su je "građani vidjeli" kao takvu.

Kako je Komšić zagovarajući potrebu zaštite interesa države BiH u odnosima sa komšijama, što Falatar naziva "ratnom retorikom", uspio osvojiti veći broj glasova od njega u HDZ-ovim uporištima poput Gruda, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog ili Posušja, kandidat Naše stranke nije pokušao objasniti.

U Našoj stranci bi, za razliku od Komšića i njegove "ratne retorike", radije bili "dobre komšije" te ne bi vodili "agresivnu i isključivu politiku". Vjeruju da bi svojim primjerom natjerali glasačko tijelo stranaka koje vode antidržavnu politiku da promijene način razmišljanja, što potvrđuje da je živa ograda kraj rijeke Miljacke, koja je do sada bila fokus njihovog interesovanja, i dalje nepremostiva barijera za pogled na dijelove BiH u kojima vladaju SNSD i HDZ.

Procjena o nepostojanju Komšićevih rezultata i očigledni suprostavljeni stavovi o državnim interesima ih, međutim, nisu spriječili da sa Demokratskom frontom pokušaju formirati programsku i principijelnu koaliciju, čime nevješto pokušavaju prikriti potrebu da prostim zbirom ruku osiguraju učešće u vlasti.

A takva vlast, lišena "nacionalnih stranaka", namjerava se napraviti isključivo u kantonima sa bošnjačkom većinom. One u kojima dominantnu ulogu ima HDZ radije ne bi dirali. Prvi na listi prioriteta je Kanton Sarajevo, u kojem Komšićeva i Falatarova stranka sa SDP-om finaliziraju pregovore o zajedničkom učešću u vlasti. U narednim danima bi im se u razgovorima trebali pridružiti Narod i pravda (NiP), SBB i NBL.

O principijelnosti u odnosima aktera iz drugog bloka, prije svega između NiP-a i SBB-a, suvišno je trošiti riječi. Dovoljno je premotati film nekoliko mjeseci unazad, do faze u kojoj su jedni druge nazivali "najštetnijim stvarima koje su zadesile BiH". S obzirom da je premijerska fotelja prioritet višeg reda u odnosu na principe, Elmedinu Konakoviću nije bilo mrsko otići na noge Fahrudinu Radončiću, kojeg je, između ostalog, optuživao za "brutalno nasilje nad građanima" i o čijem su se potencijalu da štiti interese države na najadekvatniji način izjasnili birači, a ne pada mu teško svakodnevno vući za rukav zvaničnike SBB-a za podršku u namjeri da ponovo postane premijer. Posljednji sagovornik na tu temu bio je SBB-ov Mirvad Kurić, sa kojim se Konaković sastao u utorak.

Mirvad Kurić i Elmedin Konaković   FOTO: FAKTOR

Sastanku su se kasnije pridružili i predstavnici Nezavisnog bloka, stranke kojoj su principi i moral temelj djelovanja. Da je to zaista tako, potvrđuje činjenica da su suosnivači Nezavisnog bloka Sadik Ahmetović i Salko Sakolović svojevremeno glasali za ukidanje "bijelog hljeba", a zatim su nedavno potpisali apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom se nastoji osporiti odluka za koju su glasali, odnosno svojim su potpisom zatražili vraćanje "bijelog hljeba". Ako se želi praviti vlast zasnovana na etici, sasvim je logično u nju uključiti dokazane moralne vertikale kakve su Ahmetović i Sokolović. A u svakoj etičkoj koaliciji mora biti mjesta i za pravomoćno osuđivane Mirsada Kukića i Rifeta Hozanovića. Svi navedeni akteri čine kičmu programske, principijelne i etičke koalicije koja se ovih dana aktivno pregovara i zagovara.

"Bošnjački" kantoni i ponuda HDZ-u i SNSD-u

Iako u javnosti svoje predizborne pamflete, koje pretenciozno nazivaju programima, predstavljaju kao osnov djelovanja buduće vlasti, činjenica je da se programi vlada neće zasnivati na populističkim listama želja već "reformskoj agendi 2", dokumentu u izradi kojeg su načelno podržali na posljednjem sastanku u Sloveniji. Odnos prema još uvijek aktuelnoj Reformskoj agendi također mnogo govori o principijelnosti pojedinih aktera potencijalne vladajuće koalicije. Nakon što su na početku mandata bezrezervno podržali obaveze iz tog dokumenta, iz opozicionih klupa su se svim silama trudili opstruirati usvajanje zakona koji su proizašli iz Agende.

Prioritet je, prije svega, formirati vlast u kantonima sa bošnjačkom većinom, a zatim se kao jedinstveno tijelo nametnuti za partnera SNSD-u i HDZ-u na višim nivoima. S obzirom da bi tu jedinstvenu cjelinu činili oni koji odnos komšija i njihovih ekspozitura u BiH vide kao nasrtaje na državne interese, oni koji protivljenje tim nasrtajima tumače kao "ratnu retoriku", te oni što bi svoj stav prilagodili eventualnoj protekciji od sudskih progona koju im mogu osigurati Dodik i Čović, jasno je da bi žrtva takvog epiloga bili interesi BiH i građana u sredinama u kojima bi bila uspostavljena ova "programska, moralna i principijelna" koalicija.

Izvor:   Faktor

Vezani članci

Iz kategorije