Cijene energije porasle su u protekle dvije godine najsnažnije od naftne krize u 1973. godine, a poljoprivredne sirovine i đubriva poskupjeli su najviše od 2008. godine, ističe Svjetska banka u prognozama za tržišta sirovina.

Ukrajina i Rusija veliki su proizvođači poljoprivrednih sirovina, a plin se koristi kao sirovina za proizvodnju đubriva.

- U cjelini gledano, svjedočimo najvećem šoku koji su izavale cijene sirovina od 70-ih godina prošlog stoljeća - naglasio je potpredsjednik Svjetske banke za ravnopravni rast, finansije i institucije Indermit Gill, a šok su dodano pojačala ograničenja u trgovini hranom, gorivom i đubrivima.

Cijene energije porast će ove godine više od 50 posto i potom oslabiti u 2023. i 2024. godine.

Cijena prirodnog plina u Evropi udvostručit će se i dosegnuti rekordnu razinu u 2022, a cijena ugljena porast će 80 posto i također dosegnuti rekordnu razinu, procjenjuju u SB-u.

Očekuju i rekordne cijene pšenice, u nominalnom izrazu, nakon rasta za više od 40 posto u ovoj godini, što će pojačati pritisak na gospodarstva u razvoju koja potražnju podmiruju najvećim dijelom uvozom, posebno iz Rusije i Ukrajine.

Cijene metala trebale bi porasti 16 posto i potom oslabiti u 2023. godine, ali će se zadržati na povišenim razinama, prognoziraju u SB-u.

U idućim godinama cijene sirovina zadržat se se znatno iznad petogodišnjeg prosjeka, a ako rat u Ukrajini potraje ili ako Rusiji budu uvedene nove sankcije, mogle bi biti još i više i još snažnije oscilirati nego što se trenutno očekuje, upozoravaju.

- Zbog rata u Ukrajini tržišta sirovina bilježe najveći šok u opskrbi u nekoliko desetljeća - ističe Ayhan Kose, direktor odjela koji sastavlja izvještaj.

U takvom okruženju prijeti stagflacija i vlade bi trebale iskoristiti svaku priliku da potaknu ekonomski rast i izbjegavati mjere koje će naškoditi svjetskoj ekonomiji, dodaje Gill.