- Nastavljamo ono što smo počeli krajem prošle godine, kada smo potpisali memorandum s Gradom Živinice. Solarne elektrane bit će građene na prostorima gdje je okončana eksploatacija uglja. To je prostor gdje se po važećim zakonima i prostornim planovima može graditi - kaže Admir Andelija, generalni direktor EPBiH.

Vršioc dužnosti gradonačelnika Živinica Began Muhić rekao je da je velika čast što je ovaj grad prvi u BiH potpisnik memoranduma s EPBiH.

- Gradit će se na površinama degradiranim eksploatacijom mineralnih sirovina. Šest elektrana bit će izgrađeno na području Višće i Đurđevika, a dvije na području bivšeg Površinskog kopa "Bašigovci". Veliki je značaj za Grad Živinice, jer ćemo po kapacitetu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora moći zadovoljiti 62 posto ukupne potrošnje građana i privrede - rekao je Muhić.

Idjeni projekti su završeni za svih šest solarnih elektrana, dodao je Andelija, a sada slijede zahtjevi za urbanističke saglasnosti jer su riješeni imovinsko-pravni odnosi, a EPBiH će sklopiti ugovor o najmu zemljišta s Rudnikom mrkog uglja "Đurđevik".

- Kreditor projekta je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), tako da je kompletna konstrukcija projekta završena i mi očekujemo da elektrane budu u funkciji krajem 2024. godine - navodi Andelija.

Pomoćnik generalnog direktora EPBiH za razvoj Mustafa Musić kaže da bi projekti u Živinicama trebali biti primjer za sve ostale gradove.

- Sva proizvedena energija će biti utrošena ovdje u Živinicama. Plan nam je da uposlimo rudare, nakon što obave prekvalifikaciju, na poslovima održavanja i operativnog rada elektrana. Privreda Živinica, koja je u usponu, imat će zelenu energiju za svoje proizvode, što je važno za one izvozno orjentirane jer na njihove proizvode uvoznici neće morati plaćati posebne takse, čime će biti konkurentniji - kaže Musić.

Andelija dodaje da slične planove EPBiH ima za nedašnje kopove Lukavačka rijeka i Šićki Brod, na području Lukavca i Tuzle.

- Naš cilj je energetska tranzicija, dakle da povećamo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i smanjimo proizvodnju energije iz uglja. Ipak, postojećih kapaciteta ne smijemo se odreći u vremenu kada se grade novi. Moramo biti oprezni, a glavni razlog je energetska neovisnost. To je dug proces, a naš je plan da energetsku tranziciju okončamo 2050. godine, kao što to planira i Evropska unija - zaključuje Andelija.