U intervjuu za ruski portal Znak, ruski pisac Zakhar Prilepin je govorio o svojim iskustvima tokom borbi u ukrajinskoj regiji Donbas. "Pohvalio" se odgovornošću za ubistvo velikog broja ukrajinskih vojnika te je osudio napade na njega, tvrdeći da nijedan komandant nije postigao rezultate kao on.

- Predvodio sam borbenu jedinicu koja je ubila veliki broj ljudi. Ne znam kako ću se kasnije nositi sa tim – kazao je Prilepin.

Tokom boravka u Ukrajini od februara 2017. do jula 2018. godine, Prilepin je služio u 4. izviđačkom napadačkom bataljonu vojske "Donjecke narodne republike" (DNR), ali ne kao komandant već kao njegov zamjenik. Prije učešća u sukobu u Ukrajini, Prilepin je služio u Mobilnom odredu za posebne namjene (OMON) Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije tokom borbi u Čečeniji i Dagestanu 1996. i 1999. godine.

Digitalna forenzička laboratorija (DFRLab), istraživački projekat Atlantskog vijeća, utvrdila je da je komandant tog bataljona bio ruski državljanin Sergei Fomchenkov. Kao komandant bataljona je evidentiran i Oleg Barminov, dok je Prilepin u dokumentima DFRLaba evidentiran kao zamjenik komandanta. U tim dokumentima se nalazi i duga lista osoblja sa pratećim fotografijama, a među njima su i dobrovoljci iz Srbije, poput snajperiste Dejana Berića.


Dejan Berić

Uloga Prilepina u sukobu u Ukrajini, sudeći prema dostupnim informacijama, nije bila u direktnim okršajima sa ukrajinskim snagama već je ovaj ruski pisac imao funkciju "političkog savjetnika" te je čak bio voditelj emisije na ruskoj televiziji NTV. Također je bio savjetnik lidera DNR-a Alexandera Zakharchenka. Prilepin je napustio bataljon i vratio se u Moskvu krajem jula 2018. godine.

Nedugo po povratku sa ukrajinskog ratišta u Moskvu, Prilepin je pokušao doći u BiH, ali mu je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH zabranila ulazak u našu zemlju jer je ocijenjen kao prijetnja po sigurnost BiH.

- Njegovo prisustvo na teritoriji BiH predstavlja prijetnju sigurnosti BiH, javnom poretku ili međunarodnim odnosima – pisalo je u dokumentu OSA-e.

Ekspresno je reagirao tadašnji predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, koji je odluku OSA-e ocijenio kao "sramnu, nedopustivu i uperenu protiv prijatelja RS-a".

- Zahtijevamo da se ta naredba povuče. Kako je moguće da je jedan ruski pisac prijetnja po sigurnost BiH, a nije hiljade migranata ili povratnika sa sirijskog ratišta. Zabranu ulaska ruskom piscu na teritoriju BiH vidimo kao učešće sigurnosnih struktura BiH u antiruskoj histeriji koju u posljednje vrijeme diktiraju neke zapadne zemlje, a kojoj su se pridružili i predstavnici SDS-a i PDP-a u Sarajevu – izjavio je Dodik, koji je nedugo kasnije Prilepinu dodijelio Orden Njegoša prvog reda.