Republika Slovenija namjerava u izgradnju nove cestovne i željezničke infrastrukture uložiti gotovo 1,5 milijardi eura.

Za izgradnju autoceste kod Novog Mesta namijenjeno je 95 miliona eura, bez PDV-a. Radi se o šest kilometara dugoj dionici, na kojoj je planirana izgradnja dva mosta dužine 310 i 108 metara, dva vijadukta dužine 170 i 138 metara, te osam nadvožnjaka i četiri podvožnjaka, uz izgradnju 5,05 kilometara brze ceste.

Početkom decembra su okončani i pregovori slovenačkog javnog preduzeća za izgradnju i održavanje autocesta DARS sa tri ponuđača za izgradnju duge cijevi kroz tunel Karavanke, najprometnijeg graničnog prijelaza između Slovenije i Austrije.

Taj tunel će graditi turska kompanija Cengiz, koja je dostavila najpovoljniju ponudu u iznosu od 98,6 miliona eura, bez PDV-a.

VEZANI TEKST - Kompanija Cengiz dobila posao gradnje tunela u Sloveniji, ugovor vrijedan 98,6 miliona eura

Dužina dijela tunela do granice sa Austrijom iznosi 3,5 kilometara. Pored kompanije Cengiz, ponude su još dostavili konzorcij kojeg čine Kolektor CGP, Riko i turska kompanija Yapi Merkezi, te konzorcij Implenia Austria, Implenia Švicarska i CGP Novo Mesto.

Republika Slovenija namjerava graditi i željeznicu od Maribora do Šentilja, dužine 3,73 kilometra. U okviru tog projekta planirana je izgradnja tunela dužine 1.530 metara, vijadukta dužine 896 metara, jednog podvožnjaka, te oko 1,5 kilometara potpornih konstrukcija. Vrijednost ovog projekta je 101 milion eura, bez PDV-a.

Gradnja željezničke pruge i prateće infrastrukture od Divače do Kopera, duge 27,1 kilometar, koštat će 1,194 milijardu eura, bez PDV-a.

U okviru tog projekta planirana je izgradnja osam tunela ukupne dužine 20,5 kilometara, dva vijadukta dužine 1,1 kilometar, te dva mosta dužine 70 i 100 metara.

Evropska investicijska banka (EIB) odobrila je u maju ove godine Sloveniji kredit do visine 250 miliona eura za gradnju pruge Koper-Divača, što je, tvrde zvaničnici Slovenije, najveći logistički projekt u toj zemlji u zadnjih desetak godina.

Potrebu gradnje pruge, koja će povećati protočnost roba na pruzi prema koparskoj luci, Slovenija obrazlaže njenim izuzetnim potencijalom na području transporta i logistike, jer je pretovar u Kopru u desetak godina povećan za oko 40 posto, a do 2040. godine bi se, sa sadašnjih skoro 25 miliona tona, trebao povećati na 36 miliona.

Računa se da će pruga Koper - Divača, duga 27 kilometara, nakon što radovi počnu, biti dovršena za oko šest godina. Slovenija, uz sredstva EIB-a, prugu namjerava financirati i vlastitim i evropskim bespovratnim sredstvima te kreditima komercijalnih banaka, a ove su godine uvedene i nadoknade i takse za prijevoznike koji koriste pravac prema Kopru, na pojedinim trasama autocesta.