Sa druge strane, još uvijek nema zvanične potvrde o rebalansu budžeta RS-a, kao ni eventualnim uštedama na određenim stavkama, mada ministrica finansija RS-a Zora Vidović u izjavama za neke banjalučke medije tvrdi da će do toga neminovno doći. Prvo bi se na udaru, kako se najavljuje, moglo naći smanjenje ili ukidanje troškova za službene vozne parkove, putovanja, reprezentaciju i drugo.

Od do sada preduzetih mjera, najviše ih je bilo usmjereno na određene poreske olakšice. Radnicima, kojima je odlukama Štaba za vanredne situacije u RS-u potpuno zabranjen rad, najviše su koristile uplate poreza i doprinosa iz budžeta za mart.

Za 40.000 radnika u RS-u, zaposlenih u djelatnostima koje su direktno pogođene zabranama rada, u toku je uplata poreza i doprinosi za mart, ukupne vrijednosti blizu 18 miliona КM.

Također, premijer RS-a Radovan Višković je najavio i da će za oko 70.000 radnika, pored poreza i doprinosa, za april biti isplaćene i minimalne plate. Za te namjene iz budžeta RS-a bit će izdvojeno oko 55 miliona КM. Broj radnika i iznos je uvećan u odnosu na mart, jer su u računicu ušli ne samo oni kojima je direktno bio zabranjen rad, nego i oni koji su indirektno bili pogođeni do te mjere da im je poslovanje bilo značajno otežano ili gotovo onemogućeno. Pri tome se misli na ona preduzeća koja nisu mogla uvoziti sirovine i repromaterijale, izvoziti, ili poslovati sa inostranim partnerima.

Uporedo s tim, prolongirana su plaćanja obaveza po završnom računu za 2019. godinu, a paušal malih zanatskih subjekata sa jednim ili dvoje zaposlenih, godišnji porez od 600 КM umanjen je za 60 posto, odnosno na oko 240 KM.

Poreskim obveznicima koji imaju rješenje o reprogramu poreskih obaveza koje plaćaju u ratama, uveden je moratorij na plaćanje rata do 30. juna, bez kamata.

U dogovoru entitetskih vlasti sa bankarskim sektorom, dogovoreno je da će banke, cijeneći svaki pojedinačni zahtjev, dogovarati posebne mjere korisnicima kredita - moratorij, odnosno odgodu u otplati glavnice i kamate kredita.

Donesena je i odluka o tromjesečnom moratoriju na otplatu glavnice i kamate uz produženje roka otplate za tri mjeseca pravnim licima i preduzetnicima, kojima su krediti plasirani putem finansijskih posrednika ili direktno iz fondova kojim upravlja Investiciono-razvojna banka RS (IRB RS).

Nadalje, ministarstvo finansija RS je otvorilo račune Fonda solidarnosti na koje građani i preduzeća, koja nisu direktno pogođena posljedicama virusa korona, mogu da uplate određene iznose. U planu je da se računi pune i donacijama domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica, kao i iz budžetskih sredstava.

Također, u završnoj fazi je formiranje tri fonda čiji je zadatak da pomognu privredi u novonastalim okolnostima.

Riječ je o Garantno - kreditnom fondu, čija je namjena finansiranje obrtnih sredstava i podrška likvidnosti malih i srednjih preduzeća, te osiguravanje garancija za obrtna sredstva i likvidnost malih i srednjih preduzeća.

Drugi je Кompenzacioni fond, čija je namjena direktna podrška malim i srednji preduzećima i preduzetnicima po osnovu poreza i doprinosa i minimalnih neto plata, koja su prestala sa radom zbog odluka kriznih štabova, kao i pomoć Zavodu za zapošljavanje oko isplate naknada za nezaposlenost.

Treći je Fond za pomoć jedinicama lokalne samouprave, čija je namjena pomoć javnim komunalnim preduzećima.

Što se tiče poljoprivredne proizvodnje i aktuelne proljetne sjetve, osigurano je dodatnih 2,5 miliona КM za sjetvene pakete za 9000 građana koji se ne bave profesionalno zemljoradnjom, dok je  izdvojeno 5,5 miliona КM za regresirano gorivo.

U Privrednoj komori RS-a za Faktor su ocijenili da je Vlada RS-a u dobroj mjeri prihvatila i realizovala sve ono što su oni tražili, bar što se tiče mjera za mart i april.

- Ono što je sada važno je da se definišu kriteriji kako da privrednici, koji nisu bili zatvoreni, a koji su imali problema u poslovanju, dobiju pomoć za prevazilaženje ove situacije. To govorim zato jer više ne postoji nijedno preduzeće u RS-u koje direktno ili indirektno nije pogođeno virusom korona - kazao je za Faktor portparol Privredne komore RS-a Vladimir Blagojević.

On je poručio da se treba tražiti način da se pomogne svima koji, iako nisu privremeno ugasili poslovanje, rade sa značajno smanjenim kapacitetima.

-Na poslovanje privrede u RS-u ne utječe samo ono što se dešava ovdje, u BiH. Čak i da mi, uvjetno rečeno, ovdje pobijedimo koronu, značajn dio privrede RS-a ostat će da zavisi od dešavanja na stranim tržištima, u Italiji, Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj, Srbiji, koji su naši glavni spoljnotrgovinski partneri - rekao je Blagojević.

Komentarišući moguće racionalnije ponašanje javne amdinistracije u RS u budućnosti, on je kazao da privrednici u RS-u neće ulaziti u to kako će se i gdje tražiti uštede u budžetu, ali da je cilj sačuvati radnike i fabrike.

-Neka odgovor na to bude zadatak nadležnih institucija - zaključio je Blagojević.