- Svake godine vidimo novu zemlju u Evropi kako donosi novi plan, novi zakon, stranku da zabrani muslimanima praktikovanje vjere. To može biti zabrana minareta, zabrana džamija, zabrana hidžaba ili zabrana burke. Ovakvi propisi se materijaliziraju svake godine i to je sve normalnije u Evropi - izjavio je za Anadoliju Bayrakli.

Bayrakli je povodom Međunarodnog dana borbe protiv islamofobije, 15. marta,  govorio o trenutnoj situaciji muslimana u evropskim zemljama.

- Islamofobija se sve više institucionalizira i legalizira. U različitim dijelovima Evrope vode se debate o legalizaciji islamofobije - rekao je.

Bayrakli, koji je jedan od urednika godišnjeg izvještaja pod nazivom "European Islamophobia Report", također je podijelio napomene iz predstojećeg izvještaja za 2022. godinu, napominjući da su se tri evropske zemlje pokazale kao najradikalnije za muslimane u prošloj godini.

- U prvom planu su tri zemlje, Francuska, Austrija i Danska. Nažalost, u ovim zemljama debate o muslimanima su vrlo radikalne, a vlade zauzimaju zaista oštre stavove prema muslimanskim nevladinim organizacijama i pojedincima koji se bore protiv islamofobije - kazao je Bayrakli. 

Govoreći o Međunarodnom danu borbe protiv islamofobije, Bayrakli je kazao kako taj datum može biti kamen temeljac u globalnoj borbi protiv islamofobije.

Nova debata o izbjeglicama 

Govoreći o 2022. godini, koja je počela ratom Rusije i Ukrajine u februaru, Bayrakli je rekao da je sukob promijenio političke agende u mnogim evropskim zemljama, potaknuvši novu debatu o izbjeglicama.

- Ova stara debata o izbjeglicama i o tome da je Evropa puna i da ne može primiti više ljudi odjednom je propala. Odjednom je Poljska bila spremna da prihvati milione izbjeglica, Njemačka je bila spremna prihvatiti milione ljudi iz Ukrajine - rekao je Bayrakli. 

Osvrnuo se i na pristup medijskog izvještavanja u Evropi i SAD-u, u kojem su neki sugerisali da su izbjeglice iz Ukrajine dobrodošle zbog njihove boje kože, da su civilizovanije u odnosu na sirijske izbjeglice.

Evropa je, s druge strane, zatvarala granice i podizala zidove kako bi spriječila izbjeglice koje dolaze iz drugih regija kroz Egejsko i Sredozemno more, što je rezultiralo smrću hiljada ljudi, rekao je stručnjak. 

- Ovo je pokazalo koliko je ovaj diskurs bio rasistički. Uzrok svega je bila vjera, jer su ove izbjeglice odbijene zbog svoje vjere i boje kože - rekao je Bayrakli.

Rast negativnih osjećanja prema muslimanima 

Pristrasnost i negativna osjećanja prema muslimanima vjerovatno će se ove godine povećati, smatra Bayrakli.

- Svake godine, muslimanskim pojedincima, ali i muslimanskim nevladinim organizacijama, postaje sve teže - dodao je. 

Bayrakli je objasnio da su "muslimanske nevladine organizacije", posebno u Francuskoj, bile pod ogromnim pritiskom francuske Vlade, a mnoge su vlasti zatvorile bez ikakvog sudskog postupka ili dokaza o ekstremizmu ili radikalizmu.

- Ovu atmosferu sumnjičavosti prema muslimanima, prema njihovim institucijama, prema njihovim džamijama, prema njihovom vjerskom životu, privatnom životu u narative ovih zemalja unose političari, mediji i intelektualci. Nažalost, to postaje sve prihvatljivije i normalnije - smatra Bayrakli. 

Izbjegavanje termina islamofobija 

Kako je kazao, mnoge zemlje u Evropi sada ne priznaju islamofobiju i odbijaju koristiti taj termin.

Navodeći primjere, rekao je da je Vijeće Evrope imenovalo koordinatora za borbu protiv antimuslimanske mržnje, dok se suzdržavaju od upotrebe riječi islamofobija jer su pod pritiskom zemalja poput Francuske.

- Postoji politički otpor da se ne prizna problem islamofobije. Pokušavaju se izvući i poigrati se sa ovim problemom kako ne bi koristili tu riječ. Kada ne koristite riječ, to, naravno, znači da politički ne priznajete da postoji problem - rekao je.

Islamofobija se mora politički priznati kao problem 

Godišnji izvještaj na kojem radi Bayrakli, bilježi incidente i događaje islamofobije svake godine od 2015. godine.

Izvještaj za 2022. godinu, koji će biti objavljen sljedeće sedmice, prikazaće stanje muslimana u 23 evropske zemlje, napomenuo je.

- Islamofobija se mora politički priznati kao problem. Mislim da je ovo prvi korak. Zatim možemo razgovarati o strategijama kako se boriti protiv islamofobije - preporučio je Bayrakli.

Univerzitetski profesor je istakao i značaj svakodnevnog bilježenja zločina iz mržnje prema muslimanima, kao i godišnje objavljivanje podataka.

Predložio je nevladinim organizacijama i akademicima da rade na islamofobiji iz različitih perspektiva i da provode terensko istraživanje.

- Islamofobija nije samo predrasuda prema muslimanima. U pitanju je rasizam. Islamofobija je antimuslimanski rasizam. To je novi oblik kulturnog rasizma. I to se mora shvatiti na ovaj način, kako bismo se s tim problemom mogli boriti na sistematičniji način - rekao je Bayrakli.