Svjetska banka objavila je izvještaj o nedavnim ekonomskim kretanjima i ekonomskim politikama na Zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), koji se bavi ekonomskim učinkom i izgledima za ovu regiju.

U izvještaju se, između ostalog, navodi da će regija Zapadnog Balkana ući u recesiju 2020. godine, a njena veličina zavisi od trajanja koronavirusa u Evorpi.

- U osnovnom scenariju, recesija bi bila znatna, s rastom u regiji od tri posto, ali uz znatne razlike po državama na temelju ekonomske strukture i ranjivosti prije krize. Ako pretpostavimo da je epidemija COVID-19 u velikoj mjeri sadržana do sredine 2020. godine - što omogućava nastavak privredne aktivnosti jer se mjere za suzbijanje vriusa ukidaju, a poremećaju finansijskog tržišta i lanaca opskrbe olakšavaju - rast BDP-a za godinu bi opao 3,1 posto – stoji u izvještaju.

Prema procjenama, očekuje se porast nezaposlenosti, pad potrošnje, produbljenje deficita i značajno smanjenje ekonomskog rasta. Efekti će se, kako se navodi u izvještaju, osjetiti u gotovo svakom sektoru ekonomije, a naročito u turizmu, nekretninama, transportu, veleprodaji i maloprodaji, dok će poremećaj u lancima opskrbe i manja potražnja od EU-a dovesti do pada, kako industrijske proizvodnje, tako i izvoza robe i usluga.

- Glavni rizik za Zapadni Balkan bila bi dugotrajna pandemija, kao i dublja recesija u Evropskoj uniji, što bi moglo otežati rješavanje nastale ekonomske krize. Brze, smjele i pažljivo osmišljene mjere ublažavanja mogu ograničiti socijalni i ekonomski utjecaj ove krize, ali one moraju uzeti u obzir uvjete u državi i nesigurnost u vezi s tim koliko će trajati kriza - navodi se u izvještaju.

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića, ove prognoze su veoma realne, možda čak i potcijenjene.

- Obično Svjetska banka za BiH kada radi prognoze na početku godine daje neke optimistične prognoze, a na kraju godine idu malo pesimističnije varijante. Međunarodni monetarni fond već naglašava da ćemo imati pad BDP-a od pet posto, a procjena ukupne globalne ekonomije, svjetske ekonomije je da ćemo imati pad BDP od tri posto. Komparacije radi, 2008. i 2009. imali smo 0,1 posto na globalnom nivou, što znači da svijet zaista ulazi u jednu strašnu recesiju. Neki je porede sa velikom depresijom iz 1929. godine, a što se tiče konkretno BiH, realno je očekivati u tim nekim okvirima od tri pa čak i do maksimalnih 10 posto – istakao je Čavalić.

Objasnio je da to konkretno znači pad svih svjestkih parametara.

- Za nas je Evropska banka za obnovu i razvoj procijenila tri najvažnija rizika. Oni se uglavnom tiču domaćeg tržišta. Najveći problem kod nas, u kontekstu globalne recesija, ali i domaće, jeste povećan broj nezaposlenih osoba. To se već dešava, konkretno u Federaciji BiH, i vjerovatno će biti neka cifra od 30 do 100 hiljada nezaposlenih osoba, plus osobe koje će doći silom prilika iz inostranstva – fizički radnici, sezonski radnici u susjednim zemljama, Češkoj, Slovačkoj, Austriji i svim drugim zemljama u koje šaljemo prije svega fizičke radnike.

Admir Čavalić, FOTO: Arhiv

Naš sagovornik naglasio je kako to podrazumijeva pad doznaka iz inostranstva, što će trajati par godina, shodno globalnoj recesiji.

 - Dakle, naša dijaspora će nam slati manje novca, što je bilo krucijalno u kontekstu našeg vanjskotrgovačkog deficita. To znači da ćemo vjerovatno manje uvoziti u BiH, a to nužno ne mora biti dobro ako govorimo o uvozu sa tržišta poslovne potrošnje. Dalje što će nam biti problem i što se navodi u procjenama jeste oporavak maloprodaje, odnosno uslužne djelatnosti. Vjerovatno ćemo svjedočiti zatvaranju obrtnika, mikro i malih kompanija, koje zaista nemaju potrebnu otpornost na krize i ovakve šokove – istakao je.

Čavalić je dodao kako je svaki dan bitan, jer normalizacija ekonomskog i društvenog života ili ako dođe do novog vala virusa u septembru, kako se prognozira, sve to utječe na ultimativnu prognozu koliko će naša ekonomija pasti i koliko će biti potrebno da se oporavi.

- Neke su prognoze da je to 2021, a moguće je da se čak prenese na 2022. godinu. Ukoliko dođe do drugog vala virusa, kako se očekuje, tu opet zavisi kako ćemo mi reagovati, da li ćemo blokirati ekonomiju ili ćemo do tada naučiti da zaštitimo radnike, poslodavce, privrednike, da deblokiramo ekonomiju i da ga prihvatimo, po uzoru naprimjer na Švedsku. Sad je bitno da se svi nivoi vlasti aktivno uključe. Ne smije nijedan nivo da se zanemari. Ovo je jedna sveobuhvatna vanserijska kriza i moramo reagovati – zaključio je Čavalić.